Jelena Vuletić, leadership kouč i osnivačica firme Balance to Business: Ko su lideri koji će dominirati u narednih pet godina?

Lideri današnjice djeluju u vremenu stalnih i brzih promjena, gdje se stabilnost više ne podrazumijeva. Oni koji predvode savremeni poslovni svijet nisu samo donosioci odluka, već vizionari koji razumiju tehnologiju, ljude i društvene tokove. Njihova uloga se mijenja iz autoritativnog upravljanja u sposobnost inspirisanja, povezivanja i vođenja timova kroz neizvjesnost. Uspješni lideri danas ne upravljaju promjenama, oni ih pokreću, prihvataju i koriste kao priliku za rast.

Ovo nam potvrđuje i Jelena Vuletić, leadership kouč, osnivačica kompanije Balance to Business i suosnivačica Polivagalne Akademije Balkan. Kako je kazala u razgovoru za eKapiju, lideri su danas suočeni sa brojnim izazovima. Dok se nekada naglasak stavljao na autoritet, hijerarhiju i rukovođenje kroz direktive, današnji lideri moraju biti prilagodljivi, transparentni i fokusirani na ljudsku stranu poslovanja.

Promijenila su se i očekivanja zaposlenih, pa sve više traže okruženje u kojem postoji pravednost, jasna komunikacija, sigurnost i mogućnost razvoja. Uspješan lider je, smatra Vuletić, upravo onaj koji to prepoznaje, jer snaga lidera ne mjeri se time koliko ga ljudi slijede, već koliko uz njega rastu. Kako poručuje, najbolji lideri stvaraju rezultate kroz ljude, a ne uprkos njima.

- Danas se od lidera očekuje da bude stabilan, jasan i usmjeren na ljude. Umjesto da samo daje naredbe, on aktivno sluša i razumije potrebe tima, jer liderstvo počinje onog trenutka kada prestanemo govoriti da bismo stvarno čuli druge. Njemu su važni i rezultati i dobrobit ljudi koji ih postižu.

Navela bih ključne osobine lidera današnjice:

Snaga lidera se ne mjeri time koliko ga ljudi slijede, već koliko uz njega rastu.

- Trenutno poslovni svijet najviše pokreće kombinacija različitih aktera, a ne jedna dominantna grupa. Tehnološki inovatori ubrzavaju promjene kroz nova rješenja i mijenjaju pravila igre brzinom koju tradicionalni modeli više ne mogu pratiti. Tradicionalni lideri i dalje obezbjeđuju stabilnost, strukturu i zrelost sistema - nešto što je posebno važno u periodima visokih rizika. Mladi preduzetnici donose energiju, hrabrost i sklonost eksperimentisanju, pa često budu prvi koji otvaraju nova tržišta i radikalno mijenjaju postojeće procese, potvrđujući da snaga napretka raste tek kada se različite perspektive spoje u zajedničku viziju.

Ipak, najveći uticaj danas imaju oni koji uspijevaju povezati ove grupe - iskustvo, inovaciju i agilnost - i pretvoriti ih u održiv tempo rasta. To su lideri koji razmišljaju strateški, djeluju brzo, a pritom ostaju emocionalno stabilni i usklađeni sa timovima koje vode.

Doprinos koji dajem kroz Balance to Business kompaniju ogleda se u razvoju budućih lidera kroz Student Business Hub program koji gradim već pet godina. U njegovom fokusu je osnaživanje mladih kroz vještine jasne komunikacije i adaptivnog liderstva, ali i razvoj unutrašnje stabilnosti. Jer prava vrijednost lidera ne mjeri se time šta postigne sam, već time koliko puta uspije probuditi potencijal u drugima.

- Savremeni lideri se suočavaju sa izazovima koji prije pet ili deset godina nijesu bili ovoliko izraženi.

Prvi među njima je velika brzina promjena, koja zahtijeva stalno prilagođavanje i donošenje odluka pod većim pritiskom nego ranije, što potvrđuje misao da lider ostaje stabilan ne zato što je izvan oluje, već zato što zna kako da se kreće kroz nju.

Drugi izazov je porast mentalnog opterećenja i emocionalnog stresa, kako kod lidera tako i kod timova, što traži razvijenije vještine samoregulacije i upravljanja energijom.

Treći je digitalna kompleksnost, jer tehnologija napreduje brže nego što organizacije mogu da mijenjaju svoje procese i navike.

Uz to, od lidera se danas očekuje više autentičnosti, prisutnosti i sposobnosti da brzo prepoznaju i razriješe interpersonalne tenzije. Upravo tu počinje i razlog zbog kojeg radim somatsko liderstvo - pristup koji vraća lidera u njegovu fizičku i emocionalnu prisutnost, kao u kompas koji se ne da lako poremetiti. Kada se lider ponovo poveže sa svojim tijelom, mijenja se način na koji ulazi u razgovor, vodi sastanak, postavlja granice i donosi odluke.

Kroz moj program somatskog liderstva, lideri uče da prepoznaju unutrašnji signal prije reakcije i da odlučuju iz centra, a ne iz pritiska. Program gradi sposobnost samoregulacije - stabilnu snagu koja se prenosi na tim i čini da ljudi rade mirnije, kreativnije i hrabrije. Zato somatski pristup postaje ključan jer liderstvo počinje u tijelu: tek kada umirimo sebe, možemo mudro voditi druge.

- Znatno se razlikuje. Nekada se naglasak stavljao na autoritet, hijerarhiju i rukovođenje kroz direktive. Današnji lideri moraju biti prilagodljivi, transparentni i fokusirani na ljudsku stranu poslovanja, jer se od njih očekuje veća empatija, fleksibilnost i otvorena komunikacija - što potvrđuje misao da liderstvo više nije pitanje kontrole, već kvaliteta odnosa koje gradimo.

Digitalna transformacija donijela je potrebu za bržim odlukama, kontinuiranim učenjem i sposobnošću efikasnog vođenja timova koji često rade hibridno ili potpuno na daljinu. Post-pandemijski period dodatno je istakao važnost povjerenja, psihološke sigurnosti i razumijevanja kapaciteta tima.

Savremeni stil liderstva se zato zasniva na saradnji, jasnoj komunikaciji i osnaživanju zaposlenih, a manje na kontroli i formalnoj moći - jer timska snaga raste onda kada lider prestane biti centar i postane podrška.

- Savremeni lideri danas se suočavaju sa nizom izazova koji prije pet ili deset godina nijesu bili toliko izraženi. Prije svega, tempo promjena i očekivanja značajno je ubrzan, pa lideri moraju donositi odluke u kratkim rokovima i pod većim pritiskom. U takvom okruženju potvrđuje se princip da lider ne upravlja brzinom svijeta, već stabilnošću koju unosi u njega.

Uz to, povećano mentalno opterećenje i stres utiču na kvalitet komunikacije, saradnje i stabilnosti u timovima. Digitalna transformacija donosi dodatnu složenost, jer organizacije moraju brzo usvajati nove tehnologije, a lideri ih pratiti i razumjeti. Istovremeno, od lidera se očekuje veći nivo autentičnosti, emocionalne inteligencije i sposobnosti da stabilizuju tim u izazovnim situacijama.

Zbog toga postaje sve važnije razvijati vještine prisutnosti, samoregulacije i svjesnog donošenja odluka, što je i fokus mog somatskog pristupa i programa koji vodim - jer unutrašnji mir lidera često je najtiša, ali najjača poruka koju tim može da čuje.

- Najveći "jaz" u savremenom liderstvu ne nastaje u tehnikama ili alatima, već u onome što lideri najmanje praktikuju: upoznavanju sebe. Spolja često djeluje da je sve pod kontrolom, ali stvarni izazovi nastaju u unutrašnjem prostoru u kojem se formiraju namjere i reakcije - potvrđujući da svako liderstvo počinje unutar lidera, a tek potom postaje vidljivo drugima.

Lideri najčešće imaju dva slijepa ugla:

Zbog ovih rupa u samosvijesti razvila sam program somatskog liderstva, čiji je cilj da vrati autentičnost i prisutnost u praksu vođenja. Zaposleni žele lidera koji je stabilan i svjestan, a timovi najbolje funkcionišu kada lider razumije kako njegova energija oblikuje radno okruženje.

Recimo, vrlo često radim sa liderima koji vjeruju da vode smireno, a tek kada osvijeste napetost u sopstvenom tijelu shvate da su, nenamjerno, slali pritisak svom timu.

Rezultati ne zavise samo od strategije, već i od načina na koji se lider pojavljuje pred ljudima - podsjećajući da liderstvo nije pitanje forme, već stanja iz kojeg djelujemo.

Očekivanja zaposlenih danas značajno su se promijenila u odnosu na period prije pet ili deset godina. Ljudi ne traže samo stabilan posao, već okruženje u kojem postoji pravednost, jasna komunikacija, sigurnost i mogućnost razvoja jer zaposleni ostaju tamo gdje se osjećaju viđeno, a ne samo angažovano. Najkompetentniji zaposleni najbrže napuštaju organizacije koje ne nude ovakav ambijent, što pokazuje da lideri moraju prilagoditi svoj pristup na dubljem, a ne površnom nivou.

Da bi zadržali i motivisali talente, lideri treba da:

U našem regionu ovo je posebno izraženo, jer ljudi najčešće odlaze zbog nedostatka povjerenja, razvoja i osjećaja pripadnosti, a ne samo zbog finansija. Lideri koji razumiju ove potrebe uspijevaju privući i zadržati kvalitetne ljude, dok drugi ostaju u stalnim kadrovskim promjenama koje koče rast, podsjećajući da kultura koju lider stvara postaje razlog zbog kojeg ljudi odlučuju da ostanu ili odu.

- U narednih pet godina biće presudno da lideri razviju kompetencije koje im omogućavaju i stabilne rezultate i zdravu organizacionu kulturu. Tržišta postaju sve nestabilnija, a zaposleni sve više vrednuju način na koji se vodi tim, pa se od lidera očekuje i strateška sposobnost i visok nivo interpersonalnih vještina - što potvrđuje ideju da budućnost liderstva pripada onima koji jednako dobro upravljaju odnosima kao i rezultatima.

Ključne kompetencije koje je važno početi razvijati već sada su:

Lider budućnosti biće onaj koji uspijeva da kombinuje stratešku jasnoću sa humanim pristupom i tako gradi angažovane i stabilne timove - jer najbolji lideri stvaraju rezultate kroz ljude, a ne uprkos njima.