NavMenu

Bivša Glavna železnička biće dom Srpskog istorijskog muzeja, a ne Istorijskog muzeja Srbije

Izvor: eKapija Subota, 05.09.2026. 09:54
Komentari
Podeli
Budući Srpski istorijski muzej (Foto: Shutterstock/Adam Radosavljevic)Budući Srpski istorijski muzej
Od formiranja zasebnog Muzeja srednjovekovne Srbije se na kraju odustalo, dok je za Muzej Nikole Tesle utvrđeno da bi bolja lokacija za stalnu adresu bila nekadašnja Fabrika hartije Milana Vape. Pomenuti muzeji razmatrani su svojevremeno kao novi stanari zdanja koje je od kraja 19. veka do 2018. bilo poznato kao beogradska Glavna železnička stanica u Savskom amfiteatru.

Da će ta zgrada, koja je i spomenik kulture, posle gubljenja svoje primarne funkcije i ukidanja železničkog saobraćaja na tom prostoru uz Savu biti u budućnosti isključivo muzej bilo je poznato i pre zvaničnog zatvaranja Glavne železničke 1. jula 2018. godine. Koji muzej će se tu definitivno useliti prilično dugo nije bili izvesno, jedino što se znalo je da u toj zgradi neće biti onaj muzej koji je i najlogičniji za tu zgradu i tu lokaciju - Železnički.

Na železnicu na tom prostoru od zatvaranja Glavne podsećaju jedino natpis sa godinom početka njenog rada iznad nekadašnjeg glavnog ulaza, stara lokomotiva, tik uz zgradu, koja čeka i dalje bolje dane, kao i nešto dalje ložionica i vodotoranj.

I kada je utvrđeno da novi stanari i korisnici kvadrata nekadašnje Glavne železničke neće biti ni najavljivani Muzej srednjovekovne Srbije, niti Muzej Nikole Tesle, a svakako ne ni Železnički, odlučeno je da će se ta zgrada rekonstruisati za potrebe Istorijskog muzeja Srbije.

Radovi u okviru kojih se nekadašnja Glavna železnička rekonstruiše kako bi njena unutrašnjost bila prilagođena muzeološkim potrebama Istorijskog muzeja traju već duže vreme. Ali, ispostavlja se da se u nju na kraju neće useliti ni Istorijski muzej Srbije. Suštinski da, ali ne i formalno.

Naime, kada u ovoj zgradi novi muzej bude otvorio svoja vrata za posetioce na njegovim ulazima neće pisati Istorijski muzej Srbije već Srpski istorijski muzej.

Odluka o promeni imena odnosno zvaničnom preimenovanju ove ustanove kulture, čiji je osnivač Republika Srbije, donela je Vlada Srbije na poslednjoj održanoj sednici.

- Muzej iz tačke 1. ove odluke podneće Agenciji za privredne registre prijavu za upis u Registar ustanova kulture promenu naziva u roku od sedam dana, i uskladiti Statut i druge opšte akte sa ovom odlukom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove odluke - navodi se u odluci Vlade.

Podsetimo, ugovor o rekonstrukciji i adaptaciji zgrade stare Glavne železničke stanice na Savskom trgu u Beogradu u Istorijski muzej Srbije potpisan je u oktobru 2024. kada je najavljeno da će radovi biti okončani 2027. godine. Podsetimo, posao je dodeljen grupi ponuđača koju čine kompanije M enterijer gradnja, Securiton, EX ING B and P, Geotaur, sa podizvođačima Termo and Cold, Pavel ING i Termoinženjering.

Najavljeni rok sada je pod znakom pitanja, jer kako je eKapija pisala u junu ove godine Istorijski muzej Srbije tada je raspisao javnu nabavku za izmenu i dopunu projektne dokumentacije za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju nekadašnje Glavne železničke stanice u Beogradu i promenu namene u objekat Istorijskog muzeja.

Razlog za izmenu projektne dokumentacije je to što je tokom izvođenja radova u podrumskom delu objekta otkriven novi prostor koji je bio zatrpan. Zbog želje investitora (Istorijski muzej Srbije) da i ovaj prostor stavi u funkciju, zatražena je zmena projektne dokumentacije. Površina podzemnog dela objekta tako je povećana za 609 m2, pa je nova bruto površina objekta 9.447,28 m2.

D. A.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Zgrada stare Glavne železničke stanice je monumentalno zdanje na Savskom trgu u Beogradu, koje je od 1884. do 2018. godine služilo kao glavna železnička stanica u gradu. Izgrađena je po planovima arhitekte Dragutina Dragiše Milutinovića.

Izgradnja zgrade je direktno povezana sa podizanjem prve železničke pruge u Kneževini Srbiji, na relaciji Beograd—Niš. Zgrada je građena između 1882. i 1885. godine, po uzoru na stanice velikih evropskih zemalja, u duhu akademizma. Arhitektonskom kompozicijom dominira središnji klasicistički rizalit glavnog ulaza, nadvišen trougaonim timpanonom.

Mesto gde je podignuta, nekada močvarni i neugledni predeo poznat kao Ciganska bara, a kasnije Bara Venecija, odabrano je zbog blizine Savi i potrebe za izgradnjom luke.

Prvi voz sa ove stanice krenuo je ka Zemunu uz velike dvorske počasti, 20. avgusta (po starom kalendaru, 1. septembra po novom) 1884. godine. Prvi putnici bili su kralj Milan, kraljica Natalija i prestolonaslednik Aleksandar Obrenović, na putu ka Beču. Svečanom otvaranju prisustvovalo je više od 200 inostranih zvanica i više hiljada građana. Prva redovna linija ka Nišu krenula je 3/15. septembra iste godine.

U okviru realizacije projekta Beograd na vodi, doneta je odluka o izmeštanju glavnog železničkog čvora u stanicu Beograd centar (Prokop). Uz postepeno preusmeravanje linija, stanica je konačno zatvorena za saobraćaj 1. jula 2018. godine, kada je poslednji voz ispraćen za Budimpeštu. (Wikipedia)
Vidi sve
Investicije na lokaciji:
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.