NavMenu

Ima neka tajna veza? - Pre pola veka rađen projekat za zgradu Opere na Starom sajmištu, sada vlast ne odustaje od selidbe tenora i soprana u Halu 1 budućeg "starog sajma"

Izvor: eKapija Petak, 30.01.2026. 11:06
Komentari
Podeli
Pre dve godine predstavljeni renderi za Operu na Sajmu (Foto: Siniša Mali/Instagram)Pre dve godine predstavljeni renderi za Operu na Sajmu
Nije uvek lako proniknuti u misaoni put političara i drugih donosilaca odluka u mnogim oblastima, a naročito kada je reč o urbanizmu i urbanom planiranju. Jedan od primera za to je i višedecenijska najava izgradnje budućeg doma Beogradske opere i njenog fizičkog izdvajanja iz Narodnog pozorišta. U oblasti umetnosti, pitanje zgrade Beogradske opere, svojevrsni je pandan onome što je u oblasti saobraćaja beogradski metro. Decenijama se najavljuje, menjaju se projekti i lokacije, ali konkretnih pomaka na terenu nema. Ali, zato, nije manjkalo planova od kojih su pojedini za rubriku "Verovali ili ne!".

Verovatno da nije mnogo onih koji se sećaju planova tadašnje nam socijalističke domovine od pre oko pola veka da se zdanje Beogradske opere izgradi ni manje ni više nego na jednom od najvećih beogradskih stratišta u toku nacističke okupacije naše prestonice - na Starom sajmištu. Za projektovanje zdanja opere na sajmu bile su zadužene danske arhitekte. Šta su bili motiv, ideja i inspiracija za izgradnju opere na toj lokaciji (možda čuvena Sidnejska opera uz vodu), ne zna se - osim frazetina iz tadašnjih medija da "mesto stradanja ustupa mesto kulturi" - ali na sreću, i zahvaljujući očigledno zdravoj logici nekog pojedinca iz tog doba, planovi za izgradnju opere na ovoj spornoj lokaciji su obustavljeni.

Ali, u potonjim decenijama nije bila zaustavljena "šetnja" Beogradske opere sa lokaciju na lokaciju, kao ni brojne najave o skorom raspisivanju arhitektonsko-urbanističkog konkursa za njenu gradnju. Mnogo čega je tu bilo, a neke od upečatljivih najava i planova bile su da će opera biti građena na Ušću (aktuelan početkom novog milenijuma). Ovaj plan nije bio po volji delu umetnika Narodnog pozorišta i arhitekata koji su se tome usprotivili tražeći da zgrada Opere bude građena reko puta sadašnjeg joj doma u vidu Narodnog pozorišta, odnosno na mestu višedecenijskog privremenog objekta na Trgu republike - Staklenca. Kao argument su navodili činjenicu da je ta ideja stara decenijama, kako bi dva zdanja (Narodno pozorište i buduća Opera bili logično, a i fizički povezani). I zaista, jedno vreme činilo se da je ipak lokacija Staklenca najozbiljniji kandidat za lokaciju Opere, da se samo čekaju konkretniji koraci kada je reč o arhitektonskom oblikovanju i projektovanju buduće zgrade. Ali, onda je, kada je reč o toj lokaciji, došlo do svojevrsnog poluzaokreta. Pre nekoliko godina, u doba ove gradske vlasti, ali sa drugim akterima na čelu grada, najavljeno je da će novi objekat na mestu Staklenca biti, što je predviđeno i usvojenim planskim dokumentima za taj prostor, objekat kulture, ali ipak ne objekat Opere već namenjen drugim kulturnim sadržajima, ali nikad nije do kraja objašnjeno konkretno kojim sve.

(Foto: Siniša Mali/Instagram)

Sa druge strane otada donedavno ostalo je otvoreno pitanje koja je sudbina budućeg zdanja Beogradske opere, odnosno gde će ono biti građeno. Sve do pre tačno dve godine kada ministar finansija obznanjuje da će budući dom Beogradske opere biti Hala 1 i dalje aktuelnog Beogradskog sajma u Bulevaru vojvode Mišića. Hala 1 biće pretvorena u umetnički prostor koji će imati tri operske scene sa savremenom scenskom tehnikom, objavio je početkom februara 2024. Mali.

- Istovremeno, Hala 1 će moći da ugosti baletske ansamble, orkestre i pozorišne trupe, i to kako naše domaće, tako i inostrane. Na taj način Hala 1 će biti domaćin međunarodnih muzičkih događaja i renomiranih svetskih umetnika, a Beograd i Srbija će potvrditi i ojačati svoju poziciju na kulturnoj mapi Evrope - ukazao je tada Mali, a ubrzo posle ove njegove objave usledila je reakcija dela stručne javnosti koja je ukazala da Hala 1 nije najprigladiniji prostor za operska izvođenja i ovu vrstu umetnosti.

Da se ipak i pored toga ni posle dve godine ne odustaje od toga da Hala 1 postane dom Beogradske opere, ukazuju najnovije najave takođe ministra Malog koji je ponovio ono što je objavio prew dve godine. Uz prethodno, kao novinu, dodao je to da će se ispred Hale 1 nalaziti centralni trg, "novo mesto okupljanja", kao i podzemna garaža.

Šta će na kraju biti sa "udomljavanjem" Beogradske opere u svoj stalni namenski objekat, da li će posle više od pola veka otkako je razrađivan projekat za njenu gradnju na Starom sajmištu, Opera na kraju zaista završiti na budućem "starom sajmu", ali u objektu koji nije za nju namenski građen, već samo prilagođen, ostaje da se vidi.

Ono što je već duže jasno je da nadležni već nekoliko godina nastoje da pošto-poto više institucija i ustanova kulture i umetnosti iz centra grada presele u Savski amfiteatar i uz Bulevar vojvode Mišića. Tako se trenutno zgrada nekadašnje Glavne železničke stanice rekonstruše za potrebe muzeja, ali ne Železničkog nego Istorijskog. Tik uz nju gradi se fasadna replika nekadašnje Pošte Momira Korunovića u koju će posle završetka radova biti useljeni Arheološki muzej i dečja pozorišna scena. Malo dalje, nekadašnja Fabrika hartije Milana Vape biće pretvorena u novi dom Muzeja Nikole Tesle, a nedaleko odatle, dakle, i Opera u Hali 1.


Linijski park do Topčidera, produženje promenade...

Ponovno aktuelizovanje ideje o Operi na (pred katančenjem) Beogradskom sajmu došlo je u okviru objave Siniše Malog o širenju Beograda na vodi ka sajmu, ali i u okvru priče o "transformaciji" tog dela grada.

Kako je Mali ukazao, sledeći korak razvoja u ovom delu grada je nova četvrt Belgrade Waterfront Marina, između Mosta na Adi i budućeg pešačkog mosta sa druge strane.

- Planirana je i izgradnja zgrade visoke 120 metara, kao i produženje Sava promenade za još 2,4 kilometra, sve do Ade Ciganlije. Time će građani Beograda i svi njegovi gosti dobiti nova šetališta i biciklističke staze, a "25. maj" i Ada Ciganlija će konačno biti povezani lepim i uređenim šetalištem uz obalu. Tu je i takozvana zelena pruga, odnosno linijski park koji će povezati Topčiderski park sa pešačkim mostom i novim parkovima sa obe strane reke. Na novobeogradskoj obali Save, u blizini starog železničkog mosta koji će biti pretvoren u pešački, nalaziće se veliki panoramski točak Belgrade Eye, visok 80 metara, a koji će, kao nova gradska atrakcija, omogućiti pogled i na stari deo grada i na Novi Beograd - naveo je Mali.

D. Aleksić


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Hala 1 Beogradskog sajma je jedna od hala u okviru kompleksa Beogradski sajam. Građena je u periodu između 1954. i 1957. godine. Zbog svojih arhitektonskih rešenja i načina izgradnje proglašena je za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Hala je građena po projektu tima u kojem su bili arhitekta Milorad Pantović i građevinski inženjeri Branko Žeželj i Milan Krstić. Kružnog je oblika i pokrivena je rebrastom kupolom napravljenom od prednapregnutog betona. Ova kupola ima raspon od 109 metara i do 1965. godine je bila i najveća na svetu. Danas je najveća kupola napravljena od prednapregnutog betona na svetu. Maksimalna visina u temenu hale iznosi 30,78 metara. Hala ima više nivoa: suteren, arenu, parter i dve galerije. U suterenu se nalaze pomoćne prostorije, magacini i kancelarije, dok ostali nivoi služe kao izložbeni prostor. Ukupna površina hale je 21.280 m2, od čega izložbeni prostor zauzima 15.030 m2. (Wikipedia)

Hala 1 je kružnog oblika. Pokrivena je kupolom čiji je raspon 109 m, što je najveća kupola na svetu napravljena od prednapregnutog betona.

Maksimalna visina u temenu hale iznosi 30,78m. Hala ima više nivoa: suteren, arenu, parter, I galeriju, II galeriju i vezni deo prema zapadnom krilu. Svi nivoi hale se koriste kao izložbeni prostori, izuzev suterena u kome su kancelarije, magacini i pomoćne prostorije.

Svi obimni zidovi izložbenih prostorija su u staklu od poda do kupole.

Ukupna površina hale je 21.280 m2, od čega je izložbena površina 15.030 m2. (sajam.rs)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.