NavMenu

Spratovi nađeni pod zgradom ukinute Glavne železničke stanice biće depo Istorijskog muzeja Srbije

Izvor: Danas Sreda, 24.09.2025. 15:38
Komentari
Podeli
Nekadašnja Glavna železnička stanica u Beogradu (Foto: Shutterstock/Adam Radosavljevic)Nekadašnja Glavna železnička stanica u Beogradu
Dva podzemna sprata nađena tokom adaptacije zgrade ukinute Glavne železničke stanice u Beogradu u koju će se useliti Istorijski muzej Srbije, biće njegov depo, rečeno je danas tokom posete ministara finansija i kulture, Siniše Malog i Nikole Selakovića tom gradilištu.


Mali je rekao da će se u Beogradu graditi novi Arheološki, Prirodnjačaki i Muzej Nikole Tesle, a rekonstruisati zgrade Muzeja Grada Beograda i Muzeja vazduhoplovstva, prenela je Beta.

Ti projekti su deo programa "Skok u budućnost – Srbija 2027", koji obuhvata 323 projekta u Srbiji s ciljem da budu gotovi do početka svetske specijalizovane izložbe EXPO 2027. godine u Surčinu kod Beograda.

Ministar kulture je rekao da će buduća zgrada Istorijskog muzeja Srbije postati i obrazovni centar o istoriji njene državnosti.

Tu će biti izložbene postavke "od praistorije Srba, preko perioda predržavnosti, Nemanjićkog doba, doba srpske kraljevine, carstva i despotovine. Biće obuhvaćen period sve do Prvog svetskog rata, a ideja je i da se napravi i izložbena postavka za 20. vek", rekao je Selaković.

Direktorka Istorijskog muzeja Dušica Bojić je rekla da joj je drago što se "neko setio da posle 63 godine Istorijski muzej dobije svoje zdanje".
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Zgrada stare Glavne železničke stanice je monumentalno zdanje na Savskom trgu u Beogradu, koje je od 1884. do 2018. godine služilo kao glavna železnička stanica u gradu. Izgrađena je po planovima arhitekte Dragutina Dragiše Milutinovića.

Izgradnja zgrade je direktno povezana sa podizanjem prve železničke pruge u Kneževini Srbiji, na relaciji Beograd—Niš. Zgrada je građena između 1882. i 1885. godine, po uzoru na stanice velikih evropskih zemalja, u duhu akademizma. Arhitektonskom kompozicijom dominira središnji klasicistički rizalit glavnog ulaza, nadvišen trougaonim timpanonom.

Mesto gde je podignuta, nekada močvarni i neugledni predeo poznat kao Ciganska bara, a kasnije Bara Venecija, odabrano je zbog blizine Savi i potrebe za izgradnjom luke.

Prvi voz sa ove stanice krenuo je ka Zemunu uz velike dvorske počasti, 20. avgusta (po starom kalendaru, 1. septembra po novom) 1884. godine. Prvi putnici bili su kralj Milan, kraljica Natalija i prestolonaslednik Aleksandar Obrenović, na putu ka Beču. Svečanom otvaranju prisustvovalo je više od 200 inostranih zvanica i više hiljada građana. Prva redovna linija ka Nišu krenula je 3/15. septembra iste godine.

U okviru realizacije projekta Beograd na vodi, doneta je odluka o izmeštanju glavnog železničkog čvora u stanicu Beograd centar (Prokop). Uz postepeno preusmeravanje linija, stanica je konačno zatvorena za saobraćaj 1. jula 2018. godine, kada je poslednji voz ispraćen za Budimpeštu. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Investicije na lokaciji:
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.