Brojni dotrajali pragovi na Mostu na Adi će ipak biti menjani - Tender GSP Beograd potvrdio pisanje eKapije iz jula
Izvor: eKapija
Sreda, 10.09.2025.
09:43
Sreda, 10.09.2025.
09:43
(Foto: Dejan Aleksić)
Tenderom se traži nabavka, isporuka i ugradnja bukovih tramvajskih pragova na kolosečnoj konstrukciji na Mostu na Adi, uključujući sve prateće radove na zameni, nivelaciji i regulaciji koloseka, kao i termitnom zavarivanju. Zahtev tendera je i da pragovi moraju biti industrijski impregnirani ekološkim kreozotnim uljem tipa C (takozvana bio impregnacija).
Kao garantni rok navedeno je minimalno 24 meseca od zapisnika o tehničkom prijemu.
- Pre isporuke, pragove moraju pregledati ovlašćena lica naručioca u proizvodnom pogonu, uz sastavljanje zapisnika o tehničkom prijemu - navodi se u tenderu.
Kako stoji u dokumentaciji, rok za isporuku pragova je 90 dana od dana prijema pisanog zahteva naručioca (ukoliko ponuđač ne zahteva avans), a radovi koji se tiču zamene, nivelacije i regulacije koloseka treba da budu izvedeni u roku od 60 dana.
Tenderom je zatraženo da se radovi izvode isključivo noću u režimu zamene 30 do 50 pragova po noći.
Ponude se mogu podneti do 30. septembra.
Više detalja se može naći OVDE.
Podsetimo, eKapija je u julu izvestila da bi glavni grad zbog problema sa drvenim pragovima, odnosno njihovom dotrajalošću, uskoro na neodređeno vreme u potpunosti mogao da ostane bez tramvajskog saobraćaja, jer će morati da se na Mostu na Adi menja veći broj njih. Tramvajski saobraćaj se preko tog koridora odvijao bez većih problema u prethodnih šest godina, da bi posle letošnjeg iskakanja tramvaja iz šina na Mostu na Adi, nadležne ekipe utvrdile da su problem upravo sporni drveni pragovi i da ova nezgoda na mostu, najverovatnije, neće biti jedina ukoliko se oni ne uklone i ne zamene.
Problem, kako je tada ukazano eKapiji, nije samo to što su između šina na mostu ugrađeni drveni pragovi, već i što su nisu premazani odgovarajućim uljem za impregnaciju, nego ekološki premazima, što je zahtev i aktuelnog tendera, a zbog, kako smo već pisali, poštovanja ekoloških standarda zbog pozicije na kojoj se most nalazi i zbog toga što bi odgovarajući premaz, ali koji nije ekološki, završavao u reci. Zbog svega toga su, kako nam je letos objašnjeno, pojedini drveni pragovi prirodnim procesom i počeli da trule, što može biti značajan rizik ukoliko bi neki od njih pukao i posledično došlo do razmaknuća šina.
(Foto: kokixx/shutterstock.com)
Ostaje da se vidi da li će zaista moći da se istovremeno, kada izvođač bude bio uveden u posao, noću odvijaju nesmetano, sada je već jasno, obimni radovi na pragovima i kolosecima, a da se danju nesmetano odvija tramvajski saobraćaj preko mosta koji je trenutno jedina tramvajska veza sa novobeogradskim depoom Sava iz koga svakog dana na trase polaze svi tramvaji. Podestimo i na to da, paradoksalno, ali upravo je Most na Adi trebalo da sve vreme služi kao alternativna tramvajska trasa preko reke, a dok se ne izgradi novi savski most.
Sva ova naša saznanja u julu je potvrdio i izvor u GSP Beograd navodeći da su pojedini stručnjaci iz GSP-a upozoravali još pre šest i po godina, ali tadašnje rukovodstvo grada nije imalo sluha za argumente za stručnjake najvećeg gradskog prevoznika, već su dobili uveravanja da će sve biti kako treba. Umesto toga zbog procesa truljenja drvenih pragova uvedena su dodatna ograničenja brzine kojeg su vozači tramvaja dužni da se pridržavaju, ali je i dodatno od strane stručnih službi GSP-a pojačan nadzor tramvajske pruge i sprovode se učestali pregledi stanja pragova, kako bi se predupredili vanredni događaji i iskliznuća tramvaja iz šina.
Kada je reč o zvaničnim odgovorima iz GSP-a na ovu temu, iz ovog preduzeća su letos potvrdili da će dotrajali drveni pragovi na tramvajskoj pruzi na Mostu na Adi biti menjani u predstojećem periodu jer "postoji potreba za zamenom određenog broja njih". Ispostaviće se, taj određeni broj je čak 1.400 njih. Iz GSP-a su tada ukazali da bi se radovi odvijali bez obustave tramvajskog saobraćaja. Na naše pitanje, da li je tačno da je razlog tome loš projekat izgradnje ove pruge u periodu 2018/2019, naglasili su da to nije tačno već da bi se radovi izvodili zbog toga što je došlo vreme za zamenu projektovanih drvenih pragova koji su izašli iz garantnog roka.
Našem portalu, u međuvremenu, javili su se sagovornici koji su posredno bili uključeni i upućeni u ovaj posao. Jedan od njih, potvrdio je dodatno naša prva nezvanična saznanja u vezi sa tim da se deo stručnjaka u GSP-u u više navrata obraćao rukovodstvu za resenje problema koji traje nekoliko godina. On je kazao da problem nije u jednostavnoj zameni drvenih pragova betonskim iz više razloga, a osnovni je što se bitno menja opterećenje mosta.
- Kolege iz GSP-a su pokušale da pribave projektnu dokumentaciju i angažuju autore projekta, ali bez uspeha. Problematika pragova je bila takva kako ste i naveli, ali pre svega u tome što su bili sirovi kada je zaštita primenjena. Današnja praksa je da se koriste plastični - polimer pragovi koji su ekološki sertifikovani i preporuka je da se primenjuju na mostovima iznad vodenih tokova. I za plastične pragove je potrebno uraditi dodatni proračun stabilnosti mosta, s obzirom na to da su i oni bitno teži od drvenih pragova. Predloženo je da se dostavi određeni broj plasticnih pragova (bez nadoknade) i da se testira njihova primena, ali taj predlog nije dalje otišao od predloga kolegama iz GSP-a - ukazao je tada sagovornik.
Podsetimo, za posao izrade idejnog rešenja za Most na Adi bila je zadužena slovenačka firma Ponting, a iz ove firme su za eKapiju u okviru slučaja "Most na Adi" ukazali da idejnim rešenjem za Most na Adi za čiju izradu je bio angažovan Ponting nisu bile predviđene tramvajske šine sa drvenim pragovima već druga vrsta šinskog koridora - laki šinski sistem (laki metro, prim.aut).
- U idejnom projektu mosta koji je izradio Ponting bio je predviđen prolaz za dve pruge za laki šinski saobraćaj (LRT). Glavni, odnosno izvođački projekt bio je sastavni deo izgradnje, odnosno izvođačkog ugovora (design-built project), a on nije uključivao projekt pruge - to je bio naknadni projekt posle završetka i predaje mosta - ukazao je u julu dr Viktor Markelj, direktor mariborskog Pontinga i jedan od projektanata Mosta na Adi.
Kako Markelj dodatno precizira, Ponting je radio i nezavisnu kontrolu glavnog projekta.
- Glavni projekat obuhvata sva opterećenja i uticaje LRT pruge na most. Ali, sam projekat pruge (šine i ostalo), dakle, bio je poseban, naknadan projekat izvan ugovora za most pa autora tog projekta ne znam - ukazao je Markelj.
Jedan od retkih projekata završen u roku
Pripremni radovi u vezi sa postavljanjem šina na Mostu na Adi započeti su u martu 2018, godine, a posle sprovedenog tendera na kome su pobedili Energoprojekt niskogradnja i Colas rail. Pobednički konzorcijum imao je zadatak da postavi tramvajsku prugu dugu oko 2.700 metara preko Mosta na Adi i severnih i južnih petlji i da sve to uklopi u postojeću prugu, kao i da rekonstruiše postojeće mostove preko Topčiderske reke i železničke pruge. Projekat je predvideo uvođenje novih veza, kako bi se omogućilo da tramvaji sa Novog Beograda i Banovog brda idu direktno ka Rakovici i centru grada. Konzorcijum je dobio rok za završetak sveg posla za 14 meseci, a on je okončan sa neznatnim probijanjem roka, pa je sve umesto u maju 2019, završeno u junu te godine, a nova tramvajska pruga je puštena zvanično u saobraćaj 5. jula 2019. godine.
Dejan Aleksić
Fotografije:
Opis:
Vidi sve
Tagovi:
GSP Beograd
Ponting
Viktor Markelj
pragovi na Mostu na Adi
zamena drvenih pragova na Mostu na Adi
tramvajska pruga na Mostu na Adi
Komentari
Vaš komentar
Šta vredno posetiti/videti u okolini?
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora