Đurišić: Možda građane zanima kako im podatke uzimaju i koriste društvene mreže, banke, država

Kada se kaže GDPR, ili Opšta uredba o zaštiti podatka, to većini građana ne znači ništa osim dosadne birokratije i nepoznatih skraćenica. Ipak možda vam bude bitnije ako znate da se radi o tome na koji će način velike kompanije koje stoje iza društvenih mreža koristiti podatke koje prikupe o vama, upozorila je Jovana Đurišić, urednica istraživačkih i digitalnih projekata u Centru za demokratsku tranziciju (CDT).

Đurišić napominje da se radi i o tome da li će potom podaci građana biti dati nekoj kompaniji kojoj ne bi smijelo.

-Pa vam ona onda na osnovu tih podatka pakuje politički ili neki drugi marketing i tako utiče na vas? Tiče se i toga koje vam podatke uzimaju banke i zdravstvene kompanije, da li vam neko šalje poruke i reklame bez vašeg pristanka, a na kraju i koje podatke o vama skupljaju državne institucije i šta rade sa njima, te da li ih prikupljaju na dozvoljen način, navodi ona u saopštenju CDT-a.

Đurišić ističe da institucije, kada se primjenjuje GDPR, ne samo da moraju poštovati pravila, već moraju biti u stanju da dokažu zakonitost obrade, ograniče svrhu i obim podataka i reaguju u slučaju povrede.

-Ipak, nakon 14 godina pregovora o ulasku u EU, Crna Gora je napravila tek prvi korak ka usklađivanju sa Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), ključnim zakonom EU o privatnosti, koji je u Evropskom parlamentu usvojen prije 10 godina, a dvije godine kasnije stupio na snagu u cijeloj Uniji. Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je prošle sedmice Evropskoj komisiji Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kako bi se stvorili preduslovi da se Crna Gora uskladi sa Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR), navodi ona.

Đurišić podsjeća da donedavno o GDPR u Crnoj Gori nije bilo mnogo priče.

- Međutim, sa usvajanjem Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti i Zakona o unutrašnjim poslovima, ovea uredba našla su se u fokusu domaće ali i evropske javnosti. Iz Brisela su Crnoj Gori jasno poručili da odredbe ovih zakona nijesu u sklađene sa Uredbom o zaštiti podataka o ličnosti, dok su sa druge strane iz Vlade uvjeravali da će se to desiti jednom kada se stvore zakonski uslovi, tj kada se usvoje Zakoni o zaštiti podataka o ličnosti, nvaodi ona.

Iz CDT-a kažu da su iz Evropske komisije potvrdili su da su dobili predlog legislative i da je u toku ocjenjivanje.

-Javnost za sada ne zna šta piše u predlogu zakona koji je upućen EU na mišljenje, navodi Đurišić.

Ona u saopštenju kaže da su iz Evropske komisije poručili da Crna Gora mora usvojiti zakone koji su u potpunosti u skladu sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka (GDPR) i Pravnom direktivom EU (LED) kako bi ispunila kriterijume za zatvaranje pregovora o vladavini prava.

Iz CDT navode da su im iz Evropske komisije saopštili da su dobili uvjeravanja od crnogorske vlade da će pravni okvir biti usklađen sa GDPR-om i Direktivom o pravu u kratkom roku. Rečeno im je i da će Evropska komisija i dalje da podržava ovaj proces.

- Radujemo se konsultacijama o zrelim nacrtima kako bi službe Komisije procijenile i potvrdile potpunu usklađenost- poručuju iz EK, navodi CDT.

Đurišić u saopštenju ističe da je usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa GDPR-om dio pregovaračkog okvira, uz napomenu da proces pripreme ključnih zakona u ovoj oblasti već godinama kasni.

- Iako je rad na novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) započet još 2019. godine, posljednje što je javnost vidjela jeste nacrt objavljen u martu 2024. godine. Taj dokument nikada nije upućen u skupštinsku proceduru, niti je javnost dobila objašnjenje u kojoj se fazi zakon danas nalazi. Sadašnji nacrt zakona poslat je EK na izviđanje, ali javnost još uvijek nije upoznata sa odredbama tog dokumenta. Takođe, nije organizovana ni javna rasprava, a imajući u vidu da je jun mjesec krajnji rok za njegovo usvajanje, vrlo je upitno da li će se ona uopšte desiti - navodi Đurišić.

U današnjem digitalnom okruženju, u kojem provodimo više vremena nego u realnom, prikupljanje i obrada podataka postali su rutina. Svaki online trag koji ostavimo, bilo da je riječ o pretragama, klikovima, objavama ili ličnim podacima poput broja kartice ili zdravstvene knjižice, biva zabilježen, analiziran i korišćen u različite svrhe. Na osnovu tih podataka, servira nam se ono što svakodnevno gledamo na internetu, navodi Đurišić.

Ona kaže da je zato Evropska unija uspostavila dva ključna pravna okvira: Opštu uredbu o zaštiti podataka GDPR i Akt o digitalnim uslugama (DSA).

- Ovi dokumenti, uz Akt odigitalnim tržištima i Akt o vještačkoj inteligenciji, čine osnovu digitalne etike i regulišu način na koji se naši podaci obrađuju. Makar u EU. Snežana Nikčević iz NVO 35 mm objašnjava da GDPR možemo posmatrati kao osnovni standard bez kojeg je teško govoriti o funkcionalnoj zaštiti privatnosti, ali i o drugim oblastima digitalne regulacije. Usklađivanje sa GDPR u idealnim uslovima bi trebalo da, kaže Nikčević, da donese kvalitativnu promjenu u načinu na koji se lični podaci obrađuju u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju CDT.

- Ključna razlika u odnosu na postojeći okvir nije u samom postojanju zakona, već u standardima koje GDPR uvodi. Institucije ne samo da moraju poštovati pravila, već moraju biti u stanju da dokažu zakonitost obrade, ograniče svrhu i obim podataka i reaguju u slučaju povrede (recimo moraju imati i jasne proceduralne mehanizme poput procjene uticaja na privatnost koja je obavezna kada obrada predstavlja visok rizik npr. nadzor, profilisanje, osjetljivi podaci, itd) objašnjava Nikčević, navodi se u saopštenju.

Dodaju da Nikšević podsjeća da Crna Gora ima važeći zakon o zaštiti podataka o ličnosti, ali GDPR uvodi operativne standarde koji u domaćoj praksi nijesu sistemski zaživjeli.

- To se, pojašnjava Nikčević, ogleda u ograničenim kapacitetima za nadzor, nedovoljno razvijenim internim procedurama u institucijama, ali i slaboj primjeni principa proporcionalnosti i minimizacije obrade podataka. Istovremeno, određeni segmenti privatnog sektora, posebno kompanije koje posluju na EU tržištu, već primjenjuju GDPR standarde, pa imamo asimetriju između regulatornog i tržišnog okvira, gdje se viši standardi primjenjuju u poslovnoj praksi, ali nijesu u potpunosti reflektovani u radu institucija. navodi Nikčević. Naša sagovornica napominje da pitanje usklađivanja nije novo, već da nacrti zakona postoje još od 2019. godine, a potreba za usklađivanjem sa GDPR standardima kontinuirano je isticana od strane stručne javnosti i civilnog sektora- navode iz CDT.

Dodaju da im je sagovornica kazala da zakon ulazi u završne faze tek sada, paralelno sa intenziviranjem drugih procesa digitalne regulacije.

- Takav razvoj ukazuje na određenu diskrepanciju u prioritetima, s obzirom na to da zaštita podataka predstavlja osnov za sve ostale digitalne politike. U tom kontekstu, i pojedini nedavni zakonodavni procesi, posebno u sektoru bezbjednosti, ukazali su na potrebu za jasnijim usklađivanjem sa standardima zaštite podataka. Uočeni su rizici u pogledu širokih ovlašćenja za obradu podataka i nedovoljno razvijenih mehanizama nadzora, što dodatno potvrđuje značaj sistemskog pristupa ovom pitanju navodi Nikčević, piše u saopštenju CDT.

U saopštenju CDT dodaje se da im je saogovrnica pojasnila da, za sada, jedino ko ima ovlašćenja da djeluje u slučaju kršenja zakona o zaštiti podataka je Agencija za zaštitu podataka o ličnosti.

- Međutim, činjenica da "stari" zakon još nije usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka, to sužava prostor djelovanja Agencije, jer ona može djelovati isključivo u okvirima ovlašćenja i nadležnosti predviđenih aktuelnim Zakonom koji ne pruža adekvatna rješenja kada se radi o izazovima koje nameću savremene digitalne tehnologije i vještačka inteligencija. Usvajanjem novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u koji će biti transponovane odredbe GDPR-a, a čije donošenje se očekuje u toku ove godine, građanima Crne Gore biće omogućen nivo zaštite ličnih podataka koji imaju građani EU, navode iz CDT i dodaju da njihova sagovornica upozorava da značaj GDPR-a u ovom kontekstu nije samo u formalnom usklađivanju zakonodavstva, već u uspostavljanju operativnih standarda i institucionalne prakse koji omogućavaju dosljednu, proporcionalnu i pravno sigurnu obradu podataka.

- Bez toga, postoji rizik da i dalje imamo normativni okvir koji je djelimično usklađen, ali nedovoljno primjenjiv u praksi, zaključila je naša sagovornica - navode iz CDT-a.