Mladi odlaze zbog loših uslova rada, malih plata, politizacije...

Razlozi koje mladi u istraživanjima navode za emigraciju van granica naše države su uglavnom situacija na tržištu rada, izražena kroz nezaposlenost i nizak dohodak u našoj zemlji, a sa druge strane veće plate i bolji uslovi života i kvalitet obrazovanja u odabranim državama. Dok u novije vrijeme, mladi kao razlog za emigraciju navode i intenzivnu politizaciju društva, kazala je demografkinja Mileva Brajušković Popović za Portal RTCG.

U posljednjih pet godina, ukupan broj stanovnika Crne Gore se konstantno smanjuje usljed niske stope nataliteta i odlaska mladih iz zemlje. To su podaci koje su nedavno predstavili Društvo statističara i demografa (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u analizi "Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva?".

Brajušković Popović ukazuje na to da u našoj državi ne postoje mehanizmi za cjelovito praćenje spoljašnjih migracija, tako da mi ne možemo znati kakve su biološke i socijalno-ekonomske strukture lica koja nas napuštaju.

Spoljašnje migracije, kako kaže, možemo pratiti isključivo prema podacima Eurostata, koji se zasnivaju na traženju boravišnih dozvola u zemljama Evropske unije za lica koja su prvi put dobila dozvole.

Ipak, kaže da su razlozi koje mladi ljudi u brojnim istraživanjima najčešće navode za emigraciju van granica naše države situacija na tržištu rada, izražena kroz nezaposlenost i nizak dohodak u našoj zemlji, a sa druge strane veće plate i bolji uslovi života u odabranim državama.

- Zatim tu je i obrazovanje, odnosno bolji kvalitet obrazovanja u odabranim državama, atraktivnost pojedih gradova kroz sadržaje koje nude. A u novije vrijeme, mladi kao razlog za emigraciju navode i intenzivnu politizaciju društva. To za rezultat ima i odliv mozgova, a i javlja se problem nedostatka radne snage kod nas, posebno kada je u pitanju turistička djelatnost - istakla je Brajušković Popović.

Ona naglašava da je popis stanovništva demografima neophodan kako bi mogli da rade.

- Podaci od prije 12 godina za analizu trenutnog stanja nijesu validni, pa se moramo oslanjati na procjene ili na parcijalna istraživanja koja obuhvataju mali procenat populacije - istakla je Brajušković Popović.

Napominje da u "srećnim" državama popis stanovništva upravo služi za identifikaciju demografskih, socijalnih, ekonomskih problema, koji se zatim inkorporiraju u državne, regionalne i lokalne planove i strategije.

- Dok se nažalost pitanje popisa kod nas politizuje i skreće se pažnja sa najvažnijeg državnog resursa, a to je njeno stanovništvo - istakla je Brajušković Popović u razgovoru za portal RTCG.

Kako je kazala, novi popis koji treba da bude objavljen u prvoj polovini novembra pokazaće kakvo je pravo demografsko stanje u Crnoj Gori.

Ističe da je bilo očekivano smanjivanje broja stanovnika, shodno niskim i negativnim stopama prirodnog priraštaja na nivou države, sa jedne strane, a sa druge strane zbog emigracije.

- Međutim sada ostaje da vidimo da li će i kakav uticaj ostaviti veliki broj doseljenih lica u Crnu Goru, jer raspolažemo podacima da je u toku prošle godine oko 80.000 stranaca zatražilo boravišnu dozvolu - poručuje demografkinja Mileva Brajušković Popović.

Analiza Društva statističara i demografa i CDT, dodaje ona, za demografe nije nikakvo iznenađenje.

- Demografi su godinama, nazalost uzaludno, pokušavali da skrenu pažnju na demografske probleme Crne Gore, kao i sa kakvim posljedicama ćemo se suociti ukoliko ne učinimo ništa po tom pitanju. Analiza podataka prirodnog priraštaja i migracionih kretanja u dužem vremenskom periodu je ukazivala da će doći do opadanja broja stanovnika. Projekcija UN-a predviđa da će do 2050. godine broj stanovnika Crne Gore biti 584.310, što je približno broju stanovnika koji je Crna Gora imala 1981. godine ( 589.000). Procijenjeno je da će ovim tempom prosječna starost 2100. godine u Crnoj Gori biti 48.7 godina - saopštila je demografkinja.

Bez kvalitetnih populacionih politika, ocjenjuje, ne nazire se rješenje demografskim problemima.

- Nama su neophodne populacione politike, pronatalitetne i redistributivne, kao i strategije demografske revitalizacije. Populacione politike bi trebalo da imaju eksplicitne ciljeve koji uticu na ukupan broj i strukture stanovništva. U kolikom smo ozbiljnom problemu govori i cinjenica da nijedna mjera populacione politike ne može da da rezultat odmah, te da uveliko kasnimo sa mjerama, koje moraju biti sinhronizovane, dugotrajne i široko postavljene - ističe Brajušković Popović.

Sagovornica Portala RTCG se nada da će nadležni preduzeti konkretne korake u cilju rješavanja ovog veoma važnog pitanja za budućnost svih nas.