CDT: Crnoj Gori neophodna nova politika privlačenja stranih investicija

Vlada mora usvojiti novu politiku privlačenja stranih investicija i uvesti set mehanizama kako bi se zaustavila dominacija korozivnog kapitala koji potencijalno može imati negativan uticaj na spoljnopolitičko opredjeljenje i funkcionisanje države, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, kazao je da je pred Vladom taj veoma važan i naporan posao, ukoliko želi zaista da bude evropska, odnosno realizuje ciljeve proklamovane u ekspozeu mandatara.

- U Crnoj Gori se, u prethodnih sedam godina, značajno povećao udio učešća kapitala iz autoritarnih, hibridnih režima u direktnim stranim investicijama. Iako je u tom periodu javno proklamovana politika "prozapadne" orijentacije države, ekonomski odnosi sa inostranstvom su u velikoj mjeri zavisili od država koje ne pripadaju tom vrijednosnom opredjeljenju - naveo je Koprivica u saopštenju.

Prema njegovim riječima, prvi koraci Vlade i najava dolaska investitora iz demokratskih zemalja ohrabruju, ali je taj set ad hoc aktivnosti potrebno povezati i pretvoriti u funkcionalnu i dobro osmišljenu politiku, čiji je cilj da korozivni kapital bude zamijenjen konstruktivnim.

- Ovaj posao neće biti lak, zahtijeva mnogo energije i napora, ali je to jedini put da se prekine licemjerna politika prethodnih vlada - rekao je Koprivica.

On je precizirao da se učešće kapitala iz zemalja koje list Ekonomist klasifikuje kao potpune demokratije rapidno smanjilo, sa 56,6% u 2015, na 22,7% u prošloj godini.

U istim referentnim godinama, udio kapitala iz autoritarnih i/ili hibridnih režima popeo se sa 18,1 na 35%.

U nekim godinama ovog perioda odnos priliva kapitala iz demokratskih i nedemokratskih država je bio još nepovoljniji.

- Zanimljivo je da je u posljednje dvije došlo do značajnog povećanja investicija iz Rusije, za 41,4% u 2020. godini u odnosu na 2019, i 66,2% u prošloj u odnosu na 2020. godinu. Priliv investicija u prošloj godini iz Rusije i iz država autoritarnog ili hibridnog režima čini 35% ukupnih stranih investicija. Ukoliko bi koristili Freedom House rang listu po kojoj se Srbija smatra hibridnim režimom, tada bi učešće ovog kapitala činilo čak 43,5% ukupnih investicija - dodao je Koprivica.

Kada, kako je rekao, imamo na umu ove podatke, postavlja se pitanje da li je odlaganje usvajanja sankcija Rusiji zaista bilo pitanje nerazumijevanja unutar Vlade, ili je u pitanju bilo nešto mnogo veće i značajnije.

Prema njegovim riječima, da bi se postepeno prevazilazilo trenutno stanje, uz značajno povećanje diplomatskih napora, borbe za vladavinu prava i političku odlučnost, dalekovidost i iskrenost, potrebno je ispuniti nekoliko važnih mjera.

Potrebno je poboljšati zakonski okvir kroz uvođenje obavezujućih mehanizama kontrole stranih investicija (skrining investicija).

- Potrebno je objavljivanje registra podataka o stvarnim vlasnicima kompanija i puna implementacija Pete direktive EU o sprečavanju pranja novca, kao i jačanje kontrolnih mehanizama u postupku dodjeljivanja i praćenju efekata državne pomoći u ostvarenju ciljeva zbog kojih je dodijeljena i jačanje povoljnog i predvidivog poslovnog ambijenta - smatra Koprivica.

On je dodao i da treba osnažiti Regionalnu agendu za investicije država Zapadnog Balkana istraživanjima o uticaju stranog kapitala na ekonomsku i političku stabilnost države u koju dolazi.

Vlada Crne Gore

Centar za demokratsku tranziciju

CDT

Ekonomist

Freedom House

Dragan Koprivica

investicije

privlačenje invetsicija

kontrola stranih investicija

strane investicije