Istraživanje: Crna Gora u zoni galopirajuće inflacije

Crna Gora je od aprila ušla u zonu dvocifrene ili galopirajuće inflacije, kada su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju bile u prosjeku više 11,2% u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pokazuje istraživanje u okviru projekta Akcija.

Zaključci drugog dijela istraživanja Uticaj covid-19 na demografska, ekonomska i finansijska kretanja u Crnoj Gori, koji su pripremili Društvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pokazali su da je trend povećanja cijena nastavljen i u maju kada je zabilježena inflacija od 11,7% u odnosu na maj prošle godine, čime prosječna godišnja stopa inflacije za prvih pet mjeseci ove godine iznosi devet odsto.

- Ovo je najveća godišnja inflacija u posljednjih 15 godina - navodi se u saopštenju koje potpisuju izvršni direktori DSD-a, Gordana Radojević i CDT-a, Dragan Koprivica.

U istraživanju se navodi da je zabrinjavajuća i činjenica da je inflacija u Crnoj Gori veća nego u eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj.

- Prema posljednim zvaničnim podacima, cijene kod nas su u prosjeku više 11,7% u maju u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su u istom periodu u eurozoni povećane u prosjeku 8,1%. Dakle, inflacija kod nas nije samo "uvezena" kako se to najčešće objašnjava, odnosno nije samo proizvod pandemije i rata u Ukrajini, već jedan njen dio jeste internog karaktera - pokazalo je istraživanje.

Projekat Akcija ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo.

- Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva - navodi se u saopštenju.

Činjenica da cijene u Crnoj Gori, kako se dodaje, rastu po dvocifrenoj stopi u ovoj govori da je životni standard građana sa najnižim dohotkom najviše ugrožen. Ovo dodatno zabrinjava budući da je stopa rasta cijena hrane, pića, usluga prevoza i farmaceutskih proizvoda značajno veća od procječne inflacije a ovi proizvodi čine 50% potrošnje prosječnog domaćinstva u Crnoj Gori.

- Ilustacije radi, cijene hrane su u aprilu u prosjeku bile veće 25,3% nego u periodu prije pandemije dok je u eurozoni ovo uvećanje 10,4%. Cijene bezalkoholnih pića su veće 12, dok je u EU ovo povećanje 7,7% - precizira se u saopštenju.

Iako je još rano za preciznije određivanje ključnih unutrašnjih faktora inflacije, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da su smanjenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sektoru poljoprivrede od 6,2% u prošloj godini, rast agregatne tražnje izazvan početkom primjene poreske reforme Evropa sad, rast inflatornih očekivanja kao i rast troškova proizvodnje domaće prehrambene proizvodnje potencijalno najviše uticali na ovu pojavu.

- Iako je za rješavanje ove vrste problema nema čarobne formule, naročito u ekonomiji tipa naše, Vlada treba formirati svojevrsnu kriznu grupu u kojoj bi se, pored njenih predstavnika našli i predstavnici Centralne banke (CBCG) i koja bi na redovnoj bazi razmatrala pojavu inflacije i predlagala "pakete mjera" to jest različite mjere poljoprivredne, socijalne, fiskalne, ekonomske i drugih važnih politika koje bi bile usmjerena na dugoročno zaustavljanje inflacije - navodi se u saopštenju.

Taj proces je, kako smaraju, potrebno raditi uz stalnu koordinaciju sa Skupštinom jer bi mnoge od ovih mjera zahtijevale i brze zakonodavne intervencije.

- Posljednji izvještaj o kretanju/stabilnosti cijena CBCG, kao nadležne institucije za održavanje stabilnosti cijena, objavljen je za treći kvartal prošle godine. Međutim, smatramo da se analize ovoga tipa moraju, u uslovima ovako brzih promjena, raditi mnogo češće kako bi donosiocima odluka a i javnosti ove pojave bile što jasnije - pokazalo je istraživanje.

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o akcizama, kao i Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, čija primjena se očekuje u narednom periodu, dok su u toku izmjene i dopune Zakona o PDV-u i akcizama.

- Međutim, inflacija se ne može na dugi rok suzbiti ovim administrativnim to jeste isključivo intervencionističkim mjerama, bez strukturnih reformi zaključeno je u istraživanju.