NavMenu

Balkan Solar Summit 2026 otvara ključna pitanja energetskog tržišta

Izvor: eKapija Petak, 23.01.2026. 09:55
Komentari
Podeli

Ilustracija (Foto: Hans Braxmeier/ Pixabay, Beo čista energija, Askolds Berovskis/shutterstock.com, Ed White/ Pixabay)Ilustracija
Banja Luka će 26. i 27. februara 2026. godine biti domaćin Balkan Solar Summita, jednog od najvažnijih regionalnih događaja posvećenih energetskoj tranziciji. Summit će biti održan u Banskom dvoru i okupit će predstavnike energetskog, investicionog i regulatornog sektora.

Ovogodišnje izdanje dolazi u trenutku snažnih pritisaka na energetsko tržište, kada se fokus sa planova prebacuje na konkretnu realizaciju projekata. U tom kontekstu, Summit će se baviti temama presudnim za održivost i konkurentnost – od skladištenja energije i agregacije, preko priključenja na mrežu, do rasta potrošnje usljed razvoja data centara i e-mobilnosti.

Posebna pažnja bit će posvećena regulatornim i tržišnim izazovima, uključujući CBAM i ETS, kao i modelima finansiranja koji projekte čine bankabilnim. Organizatori ističu da cilj Summita nije teorijska rasprava, već otvaranje konkretnih razgovora o ulaganjima i rješenjima primjenjivim u praksi.

Balkan Solar Summit 2026 okupit će ključne aktere iz energetike, industrije, finansija i institucija, a broj mjesta je ograničen, prenosi portal banjaluka.net.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Banski dvor je kulturni centar u Banjoj Luci. Izgrađen je u periodu 1931-32. godine, kao sjedište bana Vrbaske banovine Kraljevine Jugoslavije. Do rekonstrukcije Palate Republike Srpske, 2008. godine, služio je i kao sjedište Predsjednika Republike Srpske.

Kada je formirana Vrbaska banovina 1929. godine i kada je za prvog bana postavljen Svetislav Tisa Milosavljević, osjećala se potreba za izgradnjom jednog reprezentativnog sjedišta. Početkom 1931. godine raspisan je konkurs u beogradskoj Politici i sarajevskom Narodnom jedinstvu, za izradu idejnih skica za Bansku palatu i Banski dvor, a prvu nagradu su dobili arhitekti iz Beograda Jovanka Bončić Katerinić, Anđelija Pavlović i Jovan Ž. Ranković. Za umjetničko ukrašavanje fasade i unutrašnjosti dvora bio je zadužen akademik Đorđe Jovanović. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.