Objavljen nacrt izmjena CBAM uredbe: Lista Evropskog mehanizma za prilagođavanje emisije ugljenika proširuje se na 180 proizvoda

Novim pravilima Evropskog mehanizma za prilagođavanje emisije ugljika na granicama (CBAM) proširuje se lista na 180 proizvoda i uvode strožije mjere za primjenu, navedeno je u autorskom tekstu Sanje Filipović u najnovijem broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Evropska komisija je 17. decembra 2025. objavila nacrt izmjena CBAM uredbe radi proširenja njenog obuhvata na dodatne (nizvodne) proizvode koji sadrže visok procenat čelika i aluminija – navela je Filipović.

Te izmjene, kako je naglasila, tek treba da prođu kroz redovnu zakonodavnu proceduru prije nego što budu usvojene, a predviđeno je da njihova primjena počne od 1. januara 2028. godine. Iako je, prema njenim riječima, cilj CBAM-a da spriječi "curenje" ugljika, njegova primjena povećava troškove proizvodnje za proizvođače u EU koji koriste materijale koji su predmet CBAM oporezivanja (čelik i aluminij).

Da bi se spriječilo premještanje proizvodnje u zemlje koje imaju blažu regulativu za dekarbonizaciju, Evropska komisija planira da proširi obuhvat CBAM-a na 180 proizvoda sa visokim učešćem čelika i aluminija (prosječno 79%), kao što su razne mašine i oprema – motori, pumpe, gorionici, frižideri i zamrzivači, industrijski roboti, kranovi, dizalice, liftovi, poljoprivredne i kućne mašine i dr.), zatim vozila, medicinski proizvodi, metalni namještaj i šine – navela je Filipović.

Riječ je, prije svega, o specijaliziranoj opremi i industrijskim proizvodima koji se koriste u teškoj industriji (94%), dok se svega šest posto od tih proizvoda koristi u domaćinstvima. I dok EU CBAM vidi kao mjeru klimatske politike, trgovinski partneri ne misle tako.

Filipović je istakla da je, usljed prigovora domaćih kompanija, Evropska komisija predvidjela fond za privremenu podršku proizvođačima u EU koji mogu biti manje cjenovno konkurentni na trećim tržištima gdje proizvodi iz EU mogu biti zamijenjeni jeftinijom robom sa većim emisijama. Ukoliko EU kompanije pruže dokaze o svojim naporima u dekarbonizaciji, mogu očekivati nadoknadu dijela troškova u okviru EU-ETS-a.

Finansiranje će obezbijediti države članice i to 25% prihoda od prodaje CBAM certifikata u 2026. i 2027. godini, dok će preostalih 75 posto činiti vlastiti prihod EU.

Kako bi olakšala poslovanje domaćih kompanija, Evropska komisija je predvidjela pojednostavljenja po osnovu uvođenja mehanizma ekvivalencije za odbitke po osnovu poreza na ugljik i cijena ugljika, kao i novi pravni osnov za pregovarane mjere olakšavanja trgovine, poput uzajamnog priznavanja akreditiranih verifikacionih tijela i ekvivalentnih sistema određivanja cijena ugljika – navela je Filipović.

Dodala je da su novim izmjenama predviđeni strožiji zahtjevi za izvještavanje i veća ovlaštenja Evropske komisije u borbi protiv zloupotreba za izbjegavanje CBAM finansijskih obaveza. Evropska komisija može, kako je navela, da zahtijeva dodatne dokaze kada stvarne vrijednosti nisu pouzdane i u tim situacijama može koristiti podrazumijevane vrijednosti za određenu zemlju. Pored toga, Evropska komisija i nadležni organ mogu, prema njenim riječima, tražiti dokaz od ovlaštenog CBAM deklaranta da je uvezena roba proizvedena u prijavljenom postrojenju i u prijavljenom periodu proizvodnje.

Ne samo da su predviđene dodatne mjere koje sprječavaju mogućnosti zaobilaženja primjene CBAM-a, nego se promovira upotreba otpada (šuta) u cilju smanjenja emisija u energetski intenzivnim proizvodima – istakla je Filipović.

Dodala je da je novost da se u izračunavanje CBAM obaveza uključuje čelični i aluminijski otpad iz proizvodnog procesa, čime se obezbjeđuje pravično određivanje cijene ugljika za robu proizvedenu u EU i za robu iz uvoza. Naglasila je da su predviđene izmjene metoda za izračunavanje faktora emisija za uvezenu električnu energiju tako da se sada obuhvati električna energija proizvedena iz svih izvora, uključujući i izvore koji nisu fosilna goriva. Na ovaj način, prema njenim riječima, "uz konsultacije sa zainteresiranim stranama, CBAM ulazi u novu fazu gdje, nakon faze izvještavanja, prerasta u mehanizam koji oblikuje tržište".

Kako izmjene CBAM uredbe, kako je navela, podrazumijevaju proširenje na proizvode većeg stepena prerade i pojačan nadzor lanaca snabdijevanja, jasno je da se kompanije koje žele da izvoze na EU tržište više ne mogu oslanjati na djelimičnu obradu, reklasifikaciju proizvoda ili ograničene podatke o emisijama kako bi umanjile izloženost CBAM-u.

Neophodno je, ne samo razviti visok stepen usklađenosti sa EU regulativom, nego i obezbijediti mogućnost provjere za obračun emisija duž cijelog lanca proizvodnog procesa, uključujući i upotrebu otpada i ulazne sirovine. To je važna poruka za kompanije u Srbiji koje izvoze u EU jer je očigledno da je CBAM postao nova realnost i preduslov za pristup EU tržištu – navela je Filipović.

Posmatrano s optimističnije strane, ove smjernice mogu doprinijeti da se u Srbiji na sistemskom nivou uvedu rješenja u skladu sa cirkularnom ekonomijom i zaštitom životne sredine. Istakla je da EU stalno naglašava da je CBAM mjera klimatske politike i da je u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije, a da će naknade za emisiju ugljika generirati prihod za budžet EU koji će se iskoristiti kao alat za podršku daljnjim akcijama u oblasti klimatskih promjena, što bi trebalo da bude snažan podstrek i drugim zemljama u zajedničkoj akciji dekarbonizacije. Prema nekim procjenama, prihodi po osnovu CBAM-a do 2030. godine bi, kako je navela, mogli da dostignu oko 2,1 mlrd EUR, kako se obuhvat proizvoda i sektora bude širio, a obaveze plaćanja rasle.

Istovremeno, mnogi trgovinski partneri EU izrazili su zabrinutost zbog implikacija CBAM-a na globalnu trgovinu i CBAM vide kao protekcionističku mjeru. U strukturi ukupnog uvoza robe u EU, CBAM roba čini oko 4%, a samo gvožđe i čelik čine čak 66% ukupne vrijednosti robe na koju se primjenjuje CBAM, a dalje slijede aluminij s učešćem od 24%, vještačka đubriva s pet posto, električna energija s tri posto, dok cement ima učešće od svega jedan posto.

Prema posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, EU je najviše gvožđa i čelika uvozila iz Indije (3,9 mlrd EUR), a slijede Južna Koreja, Turska i Kina s oko 3,5 milijardi, svaka pojedinačno, te Velika Britanija s oko 3,2 milijarde.

Kada je riječ o uvozu proizvoda od gvožđa, Kina, kako je navela, drži neprikosnoveno prvo mjesto s više od 12 mlrd EUR, a slijede Turska, Velika Britanija, SAD i Indija, dok je Srbija 2024. godine u EU izvezla gvožđa u vrijednosti od oko 558 miliona EUR i proizvoda od gvožđa u vrijednosti od 429 miliona EUR.

Od 1. januara 2026. godine počinje puna primjena Evropskog mehanizma za prilagođavanje emisije ugljika na granicama (CBAM). Kompanije u EU koje uvoze robu u sektorima obuhvaćenim mehanizmom (gvožđe/čelik, aluminij, cement, vještačka đubriva, električna energija i vodik) morat će da kupe odgovarajuće certifikate za ugrađene emisije koji se obračunavaju na osnovu cijene ugljika koju plaćaju evropski proizvođači na tržištu emisionih dozvola (EU ETS).

U oktobru 2025. godine EU je povećala prag težine na 50 tona uvezene robe i tako oslobodila obaveze 90% uvoznika, uglavnom malih i srednjih preduzeća i pojedinaca, te pojednostavila pravila, navedeno je u tekstu.