NavMenu

Institut za ratarstvo: Profit od belog luka moguć uz povećanje površina i prinosa

Izvor: RTS Ponedeljak, 02.11.2026. 13:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ashlyn Ciara/Unsplash)Ilustracija
Srbija oko 70 % potreba za belim lukom pokriva iz uvoza, iako domaća proizvodnja ima potencijal da bude veoma isplativa, čak jedna od isplativijih u povrtarstvu.

Slobodan Vlajić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu kaže za RTS da su za veće učešće u tržištu, ali i za veću zaradu ključni kvalitetan sadni materijal, udruživanje proizvođača i unapred obezbeđen plasman.


Kako do veće isplativosti

Proizvodnja belog luka u Srbiji može da donese ozbiljan profit, ali je za veću isplativost neophodno povećati površine i prinose, kao i obezbediti zajednički nastup proizvođača na tržištu, objašnjava Slobodan Vlajić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.

- Pravi prinos koji se ostvaruje na proizvodnim površinama je negde između sedam, osam, devet, pa čak i deset tona po hektaru kod dobrih poljoprivrednih proizvođača - ističe Vlajić.

Kao jedan od najvećih problema izdvaja nedostatak radne snage, zbog čega su površine pod belim lukom poslednjih godina smanjene na između 1.200 i 1.300 hektara, dok sadni materijal čini oko 51 % ukupnih troškova proizvodnje.


- Ono što je jako bitno jeste da se na samom početku koristi sertifikovani sadni materijal koji je bez prisustva patogena i koji je sortno čist, jer to je zapravo preduslov za dobru i uspešnu proizvodnju - naglašava Vlajić.


Od čega zavisi visina zarade

Govoreći o isplativosti proizvodnje belog luka, Vlajić ističe da zarada zavisi od prinosa, tržišne cene i troškova proizvodnje, zbog čega nije moguće unapred odrediti koliku dobit proizvođač može da ostvari po hektaru.

- Pojedinih godina beli luk se prodaje za 0,8 - 0,9 EUR, sada trenutno 2,2, - 2,3 EUR. To je velika razlika - kaže Vlajić.

Domaći beli luk, prema njegovim rečima, prednost u odnosu na uvozni iz Kine i Španije ima pre svega u kvalitetu i poreklu.

- Naš beli luk sadrži 37, 38 % u pojedinim godinama 39, 40 % suve materije - navodi Vlajić i dodaje da je posebno cenjen u prerađivačkoj industriji.

Ilustracija (Foto: Sulina Ekaterina/shutterstock.com)Ilustracija
Prema njegovim rečima, farmaceutska industrija takođe je zainteresovana za beli luk, koji se koristi u proizvodnji kozmetičkih preparata i suplemenata, ali je za saradnju sa većim kupcima neophodno obezbediti dovoljne količine i kontinuitet isporuke.

Ističe da su za vađenje, sortiranje i sušenje belog luka i dalje potrebni dodatni radnici, ali da porodična gazdinstva i upotreba mehanizacije mogu da smanje troškove.


Kako brže i lakše do kupaca

Malim proizvođačima savetuje da pre ulaganja obezbede kupce i razmotre udruživanje, jer veće količine omogućavaju lakši ulazak u trgovinske lance.

- Prvo zapravo treba da se obezbedi plasman tog proizvoda. To je najbitnije - poručuje Vlajić.

Kao najveću prepreku za saradnju sa trgovinskim lancima i prerađivačkom industrijom izdvaja nedovoljne količine i nemogućnost obezbeđivanja kontinuiranih isporuka.

- Ako hoćete da u neki trgovinski lanac uđete, morate imati količinu da biste obezbedili kontinuitet - naglašava Vlajić.

Proizvođačima savetuje i da unapred obezbede plasman i pre početka proizvodnje provere pogodnost zemljišta, jer je, kako ističe, siguran otkup jedan od najvažnijih preduslova za ostvarivanje dobiti.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.