Kako se prepoznaju falsifikovane novčanice - Papir i štampa najvažniji pokazatelji
Ilustracija (Foto: Shutterstock/Sergey Fedoskin)
S obzirom na to da falsifikati mogu izgledati uverljivo, važno je znati koje detalje možemo sami da proverimo, objašnjava za Prvi program Radio Beograda stručnjak iz NBS-a Irena Popović.
Samostalni stručni saradnik za utvrđivanje autentičnosti u Odeljenju za borbu protiv falsifikovanja i za analizu novčanica i kovanog novca Narodne banke Srbije Irena Popović ističe da se ključni kontakt sa novcem dešava već u prvom trenutku kada ga primamo.
Duboka štampa kao znak autentičnosti
- Imaju specifičan zvuk pri savijanju. To je izuzetno kvalitetan papir koji praktično govori o tome da naše novčanice mogu da izdrže u opticaju između dve i tri i po godine, znači izdrže sve što treba da se podnese - navodi predstavnica NBS.
Pored kvalitetnog papira, građani treba da obrate pažnju na elemente zaštite, među kojima je najvažnija duboka štampa. Ona se nalazi na licu novčanice, i to na tačno određenim mestima.
- Gde da nađete takvu duboku štampu, odnosno gde da nađete taj element zaštite koji će vam dati određenu reljefnost? Na glavnom liku i na nazivu banke koja se nalazi na licu novčanice, tu se nalazi duboka štampa. Kada duboku štampu zagrebete noktom, osećate izvesnu reljefnost pod prstima - objašnjava Popovićeva.
Ona naglašava da ne postoje falsifikati koji imaju duboku štampu i tu vrstu reljefnosti.
- Suština priče je da se duboka štampa nikada nije pojavljivala na falsifikatima. Zato su falsifikati glatki na dodir, oni su zaprljani, oni nemaju tu vrstu štampe na sebi. Oni imaju najjeftinije štampe koje se koriste i dobijaju se preko običnih fotokopir aparata, pogotovo naši falsifikati - objašnjava ona.
Izuzetak je zabeležen tek u jednoj istorijskoj seriji falsifikata devedesetih godina.
- Postojao je samo jedan falsifikat koji je imao duboku štampu, to je bio "superdolar". Oni su vladali devedesetih godina na apoenima od 50 i od 100. Sada nema falsifikata sa dubokom štampom - dodaje Popovićeva.
Domaći falsifikati su uglavnom lošeg kvaliteta i mogu se lako detektovati običnim pogledom i dodirom, bez ikakvih uređaja poput lupa ili UV lampi. Međutim, kod efektivnog stranog novca situacija je drugačija jer falsifikatori više ulažu u vizuelni izgled, mada nikada ne mogu da naprave dobar vodeni žig, duboku štampu ni autentičan papir.
Kada je reč o dinarima, statistika Narodne banke Srbije za prvih šest meseci pokazuje koji se apoeni najčešće falsifikuju: približno 75 % od ukupnog broja falsifikovanih novčanica činili su apoeni od 2.000 dinara, 12 se odnosilo na apoen od 500 dinara, osam na apoen od 1.000 dinara, pet posto na apoen od 5.000 dinara.
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)
Ukoliko građanin posumnja da poseduje falsifikovanu novčanicu, procedura je jasna i neophodno je ispratiti pravila.
- Prva i osnovna stvar, ako imate bilo kakvu sumnju, idete u prvu stanicu policije ili u prvu ekspozituru banke čiji ste klijent. Predate novčanicu i dobićete jednu potvrdu o privremeno oduzetom novcu i na jednom i na drugom mestu. Onda čekate da se kod nas odradi ekspertiza i mi šaljemo odgovor - objašnjava Irena Popović.
Nakon ekspertize u Narodnoj banci Srbije moguća su dva ishoda: ukoliko je novčanica falsifikat: Falsifikati ostaju trajno u Narodnoj banci Srbije i čuvaju se u trezorima 20 godina, a ako je original: NBS šalje odgovor banci koja klijentu uplaćuje iznos na račun, dok se policiji vraća originalna novčanica uz izveštaj o izvršenoj ekspertizi.
Stručnjaci u Narodnoj banci Srbije detaljno proveravaju oko 20 elemenata zaštite – od vodenog žiga, zaštitne niti i mikrotekstova, do optičkih varijabilnih boja, kinograma, holograma, kao i skrivenih zaštita koje služe za mašinsku obradu novca u bankama i bankomatima.
Govoreći o savremenim navikama i sve većoj zastupljenosti plaćanja karticama, Popovićeva navodi da to sa jedne strane oslobađa građane rizika od dobijanja oštećenih novčanica ili falsifikata, ali da ona lično preferira gotovinu.
- Ja se lično uvek plašim nekih prevara vezanih za kartice, da nestane kartica, da vam neko skine nekontrolisano neki novac sa kartice. Tako da sam ja za "old school". Keš je za mene apsolutni zakon - zaključila je za Radio Beograd 1, Irena Popović.
Firme:
Narodna banka Srbije Beograd
Tagovi:
NBS
Odeljenju za borbu protiv falsifikovanja i za analizu novčanica i kovanog novca NBS
Irena Popović
novac
falsifikat
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora