Šta donosi promena referentne kamatne stope - Privreda na "udaru" više nego građani
Izvor: Biznis.rs
Četvrtak, 13.08.2026.
08:58
Četvrtak, 13.08.2026.
08:58
Ilustracija (Foto: NicoElNino/shutterstock.com)
Nema uslova za smanjenje
Prema njegovim rečima, za snižavanje sada nema uslova jer sama NBS očekuje da bi inflacija zbog skuplje nafte krajem godine mogla privremeno da poraste.
- Niko ne spušta kamatu kad inflacija ide gore. A za povećanje nema razloga jer hrana pojeftinjuje, sezona je dobra, dinar je miran. Ako i dođe do promene, verujem da će prvi potez biti naniže. Samo kasnije nego što bi mnogi voleli - dodaje naš sagovornik.
Podsetimo, Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) u julu je zadržao referentnu kamatnu stopu na nivou od 5,75 %, a nepromenjene su ostale i kamate na depozitne (4,5 %) i kreditne olakšice (7,0 %).
Referentna kamatna stopa nije menjana od septembra 2024. godine, dok je Evropska centralna banka u junu podigla ključne kamate za 25 baznih poena, dok su u julu one ostale nepromenjene.
Vasić smatra da Narodna banka Srbije ne prepisuje od ECB, ali da je ne može ni ignorisati.
- Naša centralna banka ima svoj posao – da drži inflaciju i stabilan kurs. Veza sa Frankfurtom postoji preko razlike u kamatama. Danas je ta razlika oko 3,5 procentnih poena i ona je razlog zašto je isplativo držati novac u dinarima. Ako ECB podiže, a mi stojimo, ta razlika se smanjuje. To je jedini pravi kanal - zaključuje.
Važna odluka ECB
Ipak, ono što je najvažnije za obične građane je da odluka Evropske centralne banke pogađa direktnije nego odluka NBS.
- Većina kredita kod nas je u evrima i vezana za euribor, a euribor prati ECB. Ko ima stambeni kredit sa promenljivom kamatom, onaj junski potez ECB će osetiti na rati, bez obzira na to šta NBS uradi u avgustu. Šta će presuditi ovog puta: cena nafte, kretanje inflacije na jesen, kurs i činjenica da krediti kod nas rastu preko 15 % godišnje. Kada se toliko pozajmljuje, znači da novac i nije toliko skup, pa nema ni potrebe žuriti sa snižavanjem - navodi Vladimir Vasić.
Ilustracija (Foto: Pixabay / Raten-Kauf)
- Niko ne uzima kredit u lošim uslovima. Građanima je dosta pomogla regulativa. Kamate na stambene kredite su ograničene, gotovinski i potrošački imaju zakonski maksimum, a mladi imaju subvencionisani stambeni program. Kod firmi je priča drugačija, njihovi krediti su najčešće u evrima, pa im cenu određuje euribor, a ne odluka NBS-a - objašnjava Vasić.
Zato bi, smatra on, promena referentne stope pogodila privredu mnogo više nego građane. Firme svoje kratkoročne kredite i dozvoljena prekoračenja plaćaju svakog meseca, pa se tu svaka promena odmah oseti.
- Da bude jasno na primeru: ako uzmete gotovinski kredit od milion dinara na pet godina, povećanje od 0,25 odsto znači oko 120 dinara više mesečno. To nikome ne menja život. Ali firmi koja duguje 300 miliona dinara, tih istih 0,25 odsto znači 750.000 dinara godišnje. To je već ozbiljan razgovor - naglašava finansijski stručnjak.
On kaže da privrednicima stalno govori da im kamata nije problem, već nešto drugo.
- Problem je što se mnoge firme zadužuju da bi zakrpile rupu jer im kupci ne plaćaju na vreme. Nijedna kamatna stopa to neće rešiti - dodaje Vasić.
Kada uzmemo u obzir da su u julu gotovinski krediti građana premašili bilion dinara, a da su najbrže rasli potrošački zajmovi, postavlja se pitanje šta nam pokazuje ovakva struktura zaduživanja.
- Tačno je da su potrošački krediti rasli najbrže, skoro 30 %, ali oni čine svega jedan i po odsto ukupnog duga građana. Veliki procenat na malom iznosu. Zvuči dramatično, a nije. Prava priča je druga. Građani se zadužuju skoro 20 % godišnje, a privreda upola sporije. To znači da potrošnja vuče privredu, i da se finansira iz kredita - ocenjuje Vasić.
Vladimir Vasić (Foto: Printskrin (Youtube))
- Ljudi uzimaju kredit kad veruju da će im plata rasti. A plate su rasle, pa ta vera nije naivna. Ono što me ne brine je kvalitet. U kašnjenju je 1,8 % kredita. To je odlično po svim evropskim merilima. Ljudi uredno plaćaju. Ono što me brine je prosta računica. Dugovi rastu oko 20 % godišnje, a plate znatno sporije. Te dve linije ne mogu večno da se udaljavaju. Danas nismo u problemu, ali ovim tempom ne možemo još tri godine - kaže Vasić.
Dodaje da postoji jedan detalj koji je vrlo važno pratiti.
- Trenutak u kome bih se stvarno zabrinuo je kad počnu najbrže da rastu krediti za refinansiranje. To je kredit koji čovek uzima kad mu rata više ne staje u budžet. To je pravi rani signal, mnogo pre nego što se pojavi u statistici kašnjenja. A firmama poručujem – potrošnja će ostati jaka još neko vreme, ali je sve veći deo plate vaših kupaca već obećan banci. To treba da uđe u planove za sledeću godinu - zaključuje Vasić.
Firme:
Narodna banka Srbije Beograd
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora