NavMenu

Srbija pred vratima nuklearne ere: šta donosi učešće u projektu "Pakš 2"

Izvor: RTS Nedelja, 08.02.2026. 13:27
Komentari
Podeli
(Foto: PIxabay.com/wostemme)
Mađarska je zvanično započela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane Pakš 2, projekta koji se smatra jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija razmatra mogućnost kupovine udela od 5 do 10 odsto, što bi bio prvi konkretan korak ka povratku u nuklearnu energiju posle više od tri decenije.
Izlivanjem prvog betona početkom februara Pakš 2 je iz faze pripreme prešao u status objekta u izgradnji. Mađarski zvaničnici taj projekat vide kao simbol energetskog suvereniteta i dugoročne stabilnosti, jer životni vek nuklearke iznosi najmanje 60 godina, sa mogućnošću produženja. Prema ocenama stručnjaka, stabilna proizvodnja struje u jednoj članici Evropske unije znači i veću sigurnost za ceo region.

Ružica Vranjković, novinarka RTS-a koja prati energetiku, podseća da je Srbija više puta javno iskazala interesovanje za udeo u tom projektu.

- Naši zvaničnici su više puta potvrdili da Srbija razmatra udeo od 5 do 10 odsto. To bi za nas značilo mnogo – ne samo u pogledu energetske sigurnosti, već i u razvoju kadrova i pristupu savremenim tehnologijama - ističe Vranjkovićeva.


Predvorje nuklearne porodice

Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović smatra da bi ulazak Srbije u vlasničku strukturu "Pakša 2" imao pre svega strateški i psihološki značaj.

- Kupovina 5 ili 10 odsto jeste dobar, ali apsolutno nedovoljan korak ka energetskoj suverenosti. To je, međutim, ulazak u takozvano predvorje nuklearne porodice – ubrzano formiranje kadrovske baze i ozbiljniju komunikaciju sa javnošću - naglašava Dimović.

On dodaje da Srbiji dugoročno nisu potrebna samo ulaganja u postojeće projekte u regionu, već i izgradnja sopstvenih kapaciteta.

- Srbiji su potrebna najmanje dva konvencionalna nuklearna reaktora, kao i mali modularni reaktori. Kupovina udela u Pakšu ne sme da isključi gradnju na sopstvenoj teritoriji – te dve stvari moraju da idu paralelno - kaže Dimović.

Pakš 2 gradi ruski Rosatom, po principu "ključ u ruke", ali će u tehnološkom procesu učestvovati i francuski partner. Reč je o reaktorima najnovije generacije sa unapređenim sistemima bezbednosti.

- Današnji reaktori projektovani su tako da se iskustva iz Černobilja i Fukušime nikada ne ponove. Radiaciona sigurnost i nuklearna bezbednost su na najvišem nivou - objašnjava Dimović.

On naglašava da je za Srbiju ključno da sarađuje sa svim zemljama koje imaju razvijeno nuklearno znanje – od Francuske, sa kojom je već potpisan memorandum, do drugih evropskih partnera.
Društvena prihvatljivost ključ uspeha nuklearnog programa

Jedan od argumenata u prilog nuklearnoj energiji jeste stabilna i kontinuirana proizvodnja, nezavisna od vremenskih uslova. Prema rečima Ružice Vranjković, Mađarska se već danas hvali jednom od najnižih cena struje u Evropi.

- Nuklearke rade 24 sata dnevno i obezbeđuju baznu energiju. Obnovljivi izvori su neophodni, ali bez nuklearne energije teško je odgovoriti na rastuće potrebe, od industrije do razvoja veštačke inteligencije - ističe Vranjkovićeva.

Dimović dodaje da je ključ uspeha svakog nuklearnog programa društvena prihvatljivost.

- Kadrovi, tehnologija i novac su neophodni, ali bez podrške javnosti projekat ne može da zaživi. Naš zadatak je da taj proces učinimo transparentnim i razumljivim - naglašava direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča".

Ukoliko odluka o učešću u Pakšu 2 bude doneta, Srbija bi posle više od 35 godina napravila prvi konkretan korak ka povratku u nuklearnu energiju – kao deo šire strategije obezbeđivanja stabilnog i povoljnog snabdevanja električnom energijom.

Fotografije:
Opis:
Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao istraživački centar za realizaciju nuklearnog programa SFR Jugoslavije.

Oblasti istraživanja su: fizika, hemija, biologija, energetika, zaštita od zračenja i zaštita životne sredine, zdravlje i životna sredina, nauka sa akceleratorima, nauka o materijalima. Sve ove oblasti pripadaju grupi prirodnih i tehničkih nauka. Zbog multidisciplinarnosti rada u institutu, on je sposoban da odgovori na glavne strateške pravce istraživanja koji su postavljeni na nivou države: novi materijali i nanonauke, energetika, biomedicina i zaštita životne sredine.

Institut za nuklearne nauke „Vinča” osnovan je 1948. godine kao naučni centar za istraživanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama — fizici, hemiji i biologiji. Zapravo, baš tim redom. Zadatak da osnuje institut dobio je profesor Pavle Savić, fizikohemičar, koji je pozvan nazad u Jugoslaviju iz Instituta za fizičke probleme u Moskvi, gde je radio u laboratorijama akademika, kasnije Nobelovca, Pjotra Leonidoviča Kapice od poslednje godine Drugog svetskog rata.

Izgradnji Instituta za ispitivanje materija, kako ga je zvao, odnosno Instituta za fiziku, kako je kasnije glasio zvanični naziv, Pavle Savić je posvetio sve svoje snage, volju i predanost. Uz njega je učestvovalo nekoliko kolega entuzijasta, ali je sve bitnije poslove uradio upravo on sam. Zna se, recimo, da je većinu početnih laboratorija (za fiziku, hemiju i biologiju) sam projektovao i nadgledao izgradnju, tako što je boravio u blizini gradilišta, na seoskom imanju i spavao na slami u ambaru. Kasnije je koordinisao opremanje instituta instrumentima za naučna istraživanja, koje je dobrim delom uspeo da dobije iz inostranstva na račun ratnih reparacija.

Okupio je u Institutu tadašnju mladu naučnu elitu Jugoslavije, uglavnom od stručnjaka entuzijasta koji su tek završili školovanje. Radila su se istraživanja koja su definitivno dala prepoznatljiv doprinos početku takozvane „nuklearne ere” u svetu.

U prvo vreme najviše su bila zastupljena istraživanja iz fizike i hemije, a nakon par godina institutu se pridružuje i Dušan Kanazir, koji otpočinje razvoj bioloških disciplina, pre svega u vezi sa efektima radioaktivnog zračenja. I Kanazir i Savić kasnije su bili predsednici Srpske akademije nauka i umetnosti.

Ubrzo nakon početka, institutu je bila namenjena realizacija državnog nuklearnog programa istraživanja, koji je okončan 1968. godine. Od te godine institut nastavlja istraživanja u okviru mešovitog (ne samo nuklearnog) koncepta. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.