NavMenu

Filmski program "Sećanje na Miroslavu Miru Glišić" u Muzeju Jugoslovenske kinoteke

Izvor: eKapija Ponedeljak, 15.12.2025. 15:40
Komentari
Podeli
(Foto: Iz porodične arhive dr Ivane Kronja)
U okviru programa "Sećanje na", kojim Jugoslovenska kinoteka oda­je počast istaknutim filmskim stvaraocima, od 17. do 19. decembra 2025, biće prikazan izbor filmova koji će nas podsetiti na opus Miroslave Mire Glišić, jedne od najznačajnijih slikarki kostima i kostimografkinja druge polovine XX veka kod nas. Program predstavlja antologijska filmska ostvarenja među kojima su Sibirska ledi Makbet Andžeja Vajde; Tri , Aleksandra Saše Petrovića; Karolina Riječka,Vladimira Pogačića i Dugi brodovi, Džeka Kardifa.

Neizbrisiv trag na filmskoj i pozorišnoj sceni, u jugoslovenskim, ali i međunarodnim okvirima, Mira Glišić je ostavila tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. Pasionirano je radila na domaćoj ali i međunarodnoj sceni, do trenuka kada njen profesionalni i životni put nije naglo prekinut iznenadnom smrću. Istaknutna umetnica, obrazovana kod uglednih profesora poput Petra Dobrovića, Jovana Bijelića i Mila Milunovića, je tokom svoje uspešne karijere kreirala kostime i deo scenografija za više od 60 pozorišnih predstava i preko 25 filmova jugoslovenske i međunarodnih produkcija. Slavoljub Stefanović-Ravasi, Sava Mrmak, Jovan Živanović, Andžej Vajda, Aleksandar Saša Petrović − samo su neki od niza značajnih reditelja sa kojima je profesionalno sarađivala Miroslava Glišić.

- Filmski kostim jedno je od najlepših filmskih čuda: na filmu, kao i u pozorištu, on je spoj mašte, lepote i funkcije. Ali samo film poseduje i onu čudesnu estetiku "srebrnog ekrana", crno-bele slike, za koji su se, sa neverovatnom predanošću, krojili tako raskošni kostimi lepotica i vojskovođa, skitnica i savremenih ljudi. Takve kostime, kao i one u boji, radila je i moja baka, Miroslava Glišić.

Baka je poznavala velike umetnike – slikare, reditelje, skulptore. Neki od njih, za njenog života i posle njene prerane, nepravedno ishitrene smrti, u zenitu stvaralaštva i zrelosti, slikali su Miroslavine portrete i vajali njene biste – dostojno umetnice koja je bila jedan od simbola dramskih umetnosti svoje epohe. Drugovala je sa stvaraocima, producentima, glumcima i glumicama svoga vremena i, kako mi je mama pričala, bila dobra prijateljica sa Mirom Stupicom, Marijom Crnobori i drugim divama kojima je kreirala kostime. Kao javna ličnost bila je i modna ikona, radila i za modnu industriju tadašnje Jugoslavije, ali je pre svega bila skromna, kao umetnica istančana, posvećena, analitična, veoma vredan i dobar radnik i čovek - rekla je dr Ivana Kronja, filmska kritičarka, unuka Mire Glišić.


(Foto: Iz porodične arhive dr Ivane Kronja)

Miroslava Mira Glišić (Beograd, 18. IX 1918 – Breša, 7. VIII 1965) bila je slikarka i kostimografkinja. Slikarstvo je učila od autoriteta kakvi su bili Jovan Bijelić, Petar Dobrović, Milo Milunović i Mladen Josić. Od 1944. se posvetila kostimografiji, radeći u Narodnom pozorištu u Beogradu, prvobitno kao asistent Milice Jovanović Babić, a potom i kao samostalni kostimograf u više od 20 predstava dramskog, operskog i baletskog repertoara.

Zajedno sa Bojanom i Mirom Stupicom, bila je jedan od osnivača Jugoslovenskog dramskog pozorišta, gde će preći posle tri godine i ostvariti niz nezaboravnih kostimografskih i scenografskih rešenja. Pored toga, sarađivala je i sa Beogradskim dramskim pozorištem, pozorištima "Boško Buha", "Atelje 212", Srpskim narodnim pozorištem, Narodnim pozorištem u Nišu, narodnim pozorištima u Zaječaru, Zrenjaninu, NP "Joakim Vujić" u Kragujevcu, narodnim pozorištima u Titogradu, Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Skoplju, Dubrovačkim ljetnim igrama, te pozorištima u inostranstvu (Prag, Beč). Izvrsno poznavanje različitih stilova odevanja kao i snažan koloristički senzibilitet, bila su neka od upečatljivih obeležja kostimografskog pristupa Miroslave Glišić.

Kao najuspelija ostvarenje Mire Glišić pamte se kostimografije predstava: Škola ogovaranja (1948), Pera Segedinac (1950), Antigona (1959), Dubrovačka trilogija (1958), Don Karlos (1955), Kralj Lir (1952), Don Kihot (1957), Zaljubljen u tri narandže (1959), Evgenije Onjegin (1960), Dundo Maroje (1956. u Pragu), Otelo (V. Šekspir, 1964. na dubrovačkom Lovrijencu), Braća Karamazovi (1965. u bečkom Burgteatru)...

Poslednjih godina uporedo sa kostimom bavila se i scenografijom, kao i slikarstvom. Bila je angažovana u fabrikama konfekcije i trikotaže kao savetnik za modni kostim i organizator modnih revija i sajmova. Izlagala je na kolektivnim izložbama ULUS-a i na međunarodnim izložbama u Veneciji i Briselu.

Među brojnim priznanjima koje je dobila za svoj rad, su i Sterijina nagrada za kostim (1961, J. Hristić, Čiste ruke) i Oktobarska nagrada Beograda (1963, za kostim u predstavama Govor cveća F. G. Lorke i Dantonova smrt G. Bihnera, te za kostim i scenografiju u predstavi Igra ljubavi i slučaja P. Marivoa).

Kao kostimograf je učestvovala u tridesetak domaćih i koprodukcionih filmova među kojima su i: Pesma sa Karaburme (R. Novaković, 1955), Zenica (M. Stefanović, J. Živanović, 1957), Karolina Riječka (V. Pogačić, 1961), Sibirska ledi Magbet (A. Vajda, 1962), Old Shatterhand (H. Fregonese, 1963), Tri (A. Petrović, 1965).

Mira Glišić je nastradala u saobraćajnoj nesreći na službenom putovanju, u Italiji. Imala je 47 godina. Prilikom njenog ispraćaja, prvog u Aleji zaslužnih građana, u ime brojnih kolega i prijatelja, govorio je i oprostio se književnik Borislav Mihajlović Mihiz.

Program "Sećanje na Miru Glišić"


SREDA, 17. 12.

17.30 RAFAL U NEBO (JUG, 1958)


Uloge: Dara Čalenić, Bert Sotlar

Režija: Vojislav Bjenjaš

Kostim: Miroslava Glišić


20.00 TE NOĆI (JUG, 1958)

Uloge: Rade Marković, Milanka Udovički

Režija: Jovan Živanović

Kostim: Miroslava Glišić


ČETVRTAK, 18.12.

17.30 SIBIRSKA LEDI MAGBET (JUG, 1962)


Uloge: Olivera Marković, Ljuba Tadić

Režija: Andžej Vajda (Andrzej Wajda)

Kostim: Miroslava Glišić


20.00 KAROLINA RIJEČKA (JUG, 1961)

Uloge: En Obri (Anne Aubrey), Nikola Popović

Režija: Vladimir Pogačić

Kostim: Miroslava Glišić


PETAK, 19.12.

17.30 DUGI BRODOVI (VB/JUG, 1964) The Long Ships

Uloge: Sidni Poatje (Sidney Poitier), Ričard Vidmark (Richard Widmark)

Režija: Džek Kardif (Jack Cardiff)

Kostim: Miroslava Glišić


20.00 TRI (JUG, 1965)

Uloge: Velimir Bata Živojinović, Ali Raner

Režija: Aleksandar Saša Petrović

Kostim: Miroslava Glišić

Projekcije se održavaju u staroj zgradi Kinoteke, u Kosovskoj 11. Pozivamo Vas da putem jedinstvenih filmskih klasika evocioramo delo umetnice koja je oblikovala vizuelni identitet našeg filma i teatra.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Državni audiovizuelni arhiv Srbije – Jugoslovenska kinoteka je centralna ustanova zaštite kulturnih dobara filmskog i ostalog audiovizuelnog nasleđa u Srbiji.

Jugoslovensku kinoteku osnovao je 1949. godine Komitet za kinematografiju tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Dokument o osnivanju potpisali su Vladislav Ribnikar, predsednik Komiteta za kinematografiju i Josip Broz Tito, predsednik Vlade FNRJ.

Organizacione temelje postavio je Milenko Karanović, prvi direktor Kinoteke, koji je tu funkciju obavljao od 1949. do 1954. godine. Arhiv Kinoteke u Košutnjaku započeo je rad sa svega dve stotine nesređenih kutija nitratnih filmova pronađenih u bunkerima u Tašmajdanskoj pećini. Uz poklone građana, otkupe, preuzimanje novih kopija od domaćih producenata i razmenu s inostranim arhivima, fond je brzo rastao i u narednim decenijama Jugoslovenska kinoteka postaće jedan od najznačajnijih filmskih arhiva u svetu.

Početkom 1955. direktor Kinoteke postaje reditelj Vladimir Pogačić, koji na njenom čelu ostaje sve do 1981. godine.

Blago Arhiva bilo je ugroženo u NATO bombardovanju, ali je tadašnja generacija zaposlenih u Kinoteci, s direktorom Radoslavom Zelenovićem na čelu, uspela da ga sačuva. Slavni reditelj Bernardo Bertoluči uputio je u proleće 1999. godine apel za spas Kinoteke „koja čuva ključna sećanja na ovaj vek”, kao i njegov kolega Teo Angelopulos.

Nova upravna zgrada Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici, u renoviranom zdanju, zvanično je otvorena 2011. godine, a za publiku, posle opremanja i useljenja, 2014. godine. U prelepom enterijeru nalaze se bioskopske sale, stalna muzejska postavka, biblioteka i direkcija Kinoteke. Ova zgrada, sagrađena polovinom 19. veka, u kojoj je bila smeštena Beogradska opština, predstavlja spomenik kulture pod zaštitom države. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.