NavMenu

Retrospektiva filmova Sofije Loren

Izvor: eKapija Sreda, 13.11.2024. 11:15
Komentari
Podeli
(Foto: I.S./eKapija)

Jugoslovenska kinoteka je priredila filmsku retrospektivu glumice Sofije Loren, povodom 90 godina od rođenja te italijanske i svetske filmske dive. Od 16. do 23. novembra u sali Kinoteke u Kosovskoj ulici biće prikazano 16 filmova harizmatične lepotice koja je obeležila kinematogafiju druge polovine 20. veka, objavila je Jugoslovenska kinoteka.

Već prve večeri moći će da se vide drama i romansa "Crna orhideja" (1958) Martina Rita, u kojoj je Sofija Loren igrala s Entonijem Kvinom i za tu ulogu osvojila Kup Volpi za najbolju glumicu na festivalu u Veneciji, kao i drama iz doba rata "Ćoćara" (1960) Vitorija de Sike, koja joj je donela Oskara za najbolju glavnu žensku ulogu.


- Pre Ćoćare bila sam izvođač. Posle nje – glumica - zapisala je ona u autobiografiji "Sofija – život i ljubav".

Sofija Loren je snimila više od stotinu filmova u Italiji, Americi, Rusiji… Najveće uspehe postigla je radeći s rediteljem Vitoriom de Sikom i glumcem Marčelom Mastrojanijem. Vlasnica je deset Donatela, pet Zlatnih globusa, a uz Oskara za ulogu dobila je i počasnog Oskara i druge nagrade za životno delo.

U ovom izboru Kinoteke se nalaze De Sikini filmovi "Juče, danas, sutra" (1963) i "Brak na italijanski način" (1964), u kojima je partner Sofije Loren bio slavni Marčelo Mastrojani, isto kao i mnogo kasnije u američkom filmu "Visoka moda" (1994) Roberta Altmana.

Tu su i britanska komedija i romansa "Grofica iz Hongkonga" (1967), u kojoj su Sofija Loren i Marlon Brando igrali u režiji Čarlija Čaplina, ali i novija produkcija kao što je britansko-američka muzička drama "Devet" (2009) Roba Maršala…

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Državni audiovizuelni arhiv Srbije – Jugoslovenska kinoteka je centralna ustanova zaštite kulturnih dobara filmskog i ostalog audiovizuelnog nasleđa u Srbiji.

Jugoslovensku kinoteku osnovao je 1949. godine Komitet za kinematografiju tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Dokument o osnivanju potpisali su Vladislav Ribnikar, predsednik Komiteta za kinematografiju i Josip Broz Tito, predsednik Vlade FNRJ.

Organizacione temelje postavio je Milenko Karanović, prvi direktor Kinoteke, koji je tu funkciju obavljao od 1949. do 1954. godine. Arhiv Kinoteke u Košutnjaku započeo je rad sa svega dve stotine nesređenih kutija nitratnih filmova pronađenih u bunkerima u Tašmajdanskoj pećini. Uz poklone građana, otkupe, preuzimanje novih kopija od domaćih producenata i razmenu s inostranim arhivima, fond je brzo rastao i u narednim decenijama Jugoslovenska kinoteka postaće jedan od najznačajnijih filmskih arhiva u svetu.

Početkom 1955. direktor Kinoteke postaje reditelj Vladimir Pogačić, koji na njenom čelu ostaje sve do 1981. godine.

Blago Arhiva bilo je ugroženo u NATO bombardovanju, ali je tadašnja generacija zaposlenih u Kinoteci, s direktorom Radoslavom Zelenovićem na čelu, uspela da ga sačuva. Slavni reditelj Bernardo Bertoluči uputio je u proleće 1999. godine apel za spas Kinoteke „koja čuva ključna sećanja na ovaj vek”, kao i njegov kolega Teo Angelopulos.

Nova upravna zgrada Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici, u renoviranom zdanju, zvanično je otvorena 2011. godine, a za publiku, posle opremanja i useljenja, 2014. godine. U prelepom enterijeru nalaze se bioskopske sale, stalna muzejska postavka, biblioteka i direkcija Kinoteke. Ova zgrada, sagrađena polovinom 19. veka, u kojoj je bila smeštena Beogradska opština, predstavlja spomenik kulture pod zaštitom države. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.