NavMenu

Otvoren legat Zorana Simjanovića u Jugoslovenskoj kinoteci

Izvor: eKapija Petak, 20.12.2024. 11:44
Komentari
Podeli
(Foto: I.S./eKapija)
Kolekciju legata filmskih umetnika koje čuva Jugoslovenska kinoteka obogatio je prvi legat jednog kompozitora, i to jednog od naših najznačajnijih stvaralaca na tom polju, Zorana Simjanovića (1946-2021), koji od 18. decembra može da se vidi u okviru stalne postavke Kinoteke, u Uzun Mirkovoj ulici.

Simjanović je "dosegao onaj ideal stvaraoca primenjene muzike da njegove kompozicije budu u službi konkretnih filmova, a da se u njima istovremeno može prepoznati pečat autora", istakao je direktor Kinoteke Jugoslav Pantelić na svečanosti povodom otvaranja legata.

Pominjući da je Simjanovićev opus toliki da nije lako ni samo pobrojati sve filmove za koje je komponovao muziku, Pantelić je ocenio da je on "veoma uspešno odgovarao na brojne filmske priče i rediteljske poetike i da se izvrsno snalazio u različitim žanrovima", navedeno je na sajtu Kinoteke.

- Bilo da se radi o nežnim ili setnim temama, kao što je ona iz serije "Grlom u jagode" Srđana Karanovića, koja je u našoj kolektivnoj svesti postala sinonim za osećanje nostalgije, ili iz filma "Specijalno vaspitanje" Gorana Markovića, koja odražava gorčinu teškog odrastanja; bilo da se radi o dinamičnijim i vedrijim temama koje pozivaju na ples, poput čuvenih kompozicija iz Markovićeve "Nacionalne klase" ili "Balkan ekspresa" Branka Baletića, kreirao je muziku koja je jednako dobro davala ton i emociju filmu, ali pratila i njegov idejni aspekt - rekao je Pantelić.

Kako je dodao, uz hit pesmu o Flojdu, Simjanović je stvorio čitav spektar kompozicija koje prate živote junaka u glavnom gradu i zajedno kreiraju vernu zvučnu sliku Beograda 70-ih i 80-ih godina, ali se sigurno kretao i kroz različita podneblja bivše Jugoslavije. Njegova muzika našla je svoj izraz i u svetu Emira Kusturice - "Sjećaš li se, Doli Bel" i "Otac na službenom putu", kao i u pričama iz ruralnih krajeva - "Petrijin venac" i "Virdžina" Srđana Karanovića.

- Simjanović je u našu kinematografiju uneo savremeniji muzički izraz, uspešno je kombinovao različite stilove i kodove, pa tako u njegovoj filmskoj muzici pronalazimo rokenrol, džez i druge moderne pravce u saglasju s klasičnim ili etno motivima. Mnoge njegove muzičke teme duboko su ušle u popularnu kulturu, živeći svoj život i mimo filmova - istakao je Pantelić.

Kustoskinja Jugoslovenske kinoteke Irina Kondić izjavila je da je Kinoteka jako ponosna što je u svoje okrilje dovela legat tako velikog stvaraoca kao što je Zoran Simjanović.

- Ovaj legat smo planirali godinu i po dana, jer je gospođa Ljiljana Erić Simjanović ustupila ozbiljan korpus muzičkog studija. U Kinoteku su preneti muzički uređaji i instrumenti. Tu su i veliki broj međunarodnih i domaćih nagrada, lične stvari, obeležja početaka karijere kao klavijaturiste u rok bendovima, njegove ploče i knjige - rekla je Irina Kondić.

Kako je dodala, ovaj legat zauzima posebno mesto, najveće u okviru stalne postavke, koja je sada proširena i na susednu prostoriju.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Državni audiovizuelni arhiv Srbije – Jugoslovenska kinoteka je centralna ustanova zaštite kulturnih dobara filmskog i ostalog audiovizuelnog nasleđa u Srbiji.

Jugoslovensku kinoteku osnovao je 1949. godine Komitet za kinematografiju tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Dokument o osnivanju potpisali su Vladislav Ribnikar, predsednik Komiteta za kinematografiju i Josip Broz Tito, predsednik Vlade FNRJ.

Organizacione temelje postavio je Milenko Karanović, prvi direktor Kinoteke, koji je tu funkciju obavljao od 1949. do 1954. godine. Arhiv Kinoteke u Košutnjaku započeo je rad sa svega dve stotine nesređenih kutija nitratnih filmova pronađenih u bunkerima u Tašmajdanskoj pećini. Uz poklone građana, otkupe, preuzimanje novih kopija od domaćih producenata i razmenu s inostranim arhivima, fond je brzo rastao i u narednim decenijama Jugoslovenska kinoteka postaće jedan od najznačajnijih filmskih arhiva u svetu.

Početkom 1955. direktor Kinoteke postaje reditelj Vladimir Pogačić, koji na njenom čelu ostaje sve do 1981. godine.

Blago Arhiva bilo je ugroženo u NATO bombardovanju, ali je tadašnja generacija zaposlenih u Kinoteci, s direktorom Radoslavom Zelenovićem na čelu, uspela da ga sačuva. Slavni reditelj Bernardo Bertoluči uputio je u proleće 1999. godine apel za spas Kinoteke „koja čuva ključna sećanja na ovaj vek”, kao i njegov kolega Teo Angelopulos.

Nova upravna zgrada Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici, u renoviranom zdanju, zvanično je otvorena 2011. godine, a za publiku, posle opremanja i useljenja, 2014. godine. U prelepom enterijeru nalaze se bioskopske sale, stalna muzejska postavka, biblioteka i direkcija Kinoteke. Ova zgrada, sagrađena polovinom 19. veka, u kojoj je bila smeštena Beogradska opština, predstavlja spomenik kulture pod zaštitom države. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.