Dve porodice u bačkom selu Tornjoš pokrenule biznis - Gaje orahe na 57 hektara, odmah suše i pakuju
Izvor: RTS
Četvrtak, 30.10.2025.
12:35
Četvrtak, 30.10.2025.
12:35
(Foto: Zheltyshev/shutterstock.com)
Na taj način su razmišljali i članovi porodica Brkljač i Lazović kada su u selu Tornjoš na severu Bačke zasadili 57 hektara pod orahom.
Odmah uz zasad sagradili su i pogon za sušenje i pakovanje oraha.
Ovih dana ubira se prvi rod sa dvogodišnjih stabala. Kako godine odmiču prinos samo raste, a neki maksimum je pet i po tona po hektaru.
Voćnjak za potomstvo
Jedna od ideja porodica Brkljač i Lazović da počnu proizvodnju oraha u Tornjošu bila je i da obezbede poslovnu sigurnost za naslednike.
- Ja mislim da su oni gledali na ovo kao nešto drugoročno, dugoročna investicija iz koje naravno možemo da imamo benefit i mi sada i naše porodice jednog dana. Smatrali smo da je ovo nešto sigurno, a opet povezano sa prirodom - navodi Aleksa Brkljač, suvlasnik plantaže oraha.
Sorte koje dominiraju na plantaži su čendler i lara. Odlikuju se tankom ljuskom, lako se tresu čim budu fiziološki zreli u zelenom omotaču.
Mašina koja skuplja orahe je tako projektovana da sa zemlje prikupi 98 % opalog oraha. Da bi se sačuvao kvalitet mora odmah u doradu, pa je zato ovde podignut i pogon sa sušenje i pakovanje oraha.
Na plantaži savremene sorte
(Foto: Pixabay / ekrem)
- To su sorte sa posebno svetlim jezgrom. Ako hoćemo da sačuvamo to svetlo jezgro, u roku od 24 časa od momenta branja plod mora da uđe u sušenje i počne proces sušenja. Da ne bi došlo do procesa oksidacije, gubljenja na boji i tako dalje. Sušimo tako da u jezgru ostane nekih 4-5 % vlage" - ističe on.
Prednost ovih sorti je što trpe nešto gušću sadnju, a procena je da u petoj godini proizvodnja može pokriti troškove.
Domaći orah deficitaran
Na tržištu je godinama unazad izražen nedostatak domaćeg oraha.
- Za razliku od lešnika gde beležimo porast izvoza i zaradu od izvoza lešnika, ovde i dalje imamo uvoz oraha, znači da je deficitarna roba - naglašava Zoran Keserović, stručnjak za voćarstvo.
On napominje i da Srbija za uvoz oraha da oko 2 mil USD.
Smanjenje proizvodnje oraha u Srbiji primetno je od 2009. godine kada smo imali godišnju proizvodnju od 27.000 tona.
Prosek u protekle četiri godine je oko 9.400 tona na oko 3.500 hektara.
Info sa lokala:
Senta
Tagovi:
Aleksa Brkljač
porodica Lazović
Luka Radivojević
Zoran Keserović
orah
plantaža
Komentari
Vaš komentar
Šta vredno posetiti/videti u okolini?
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora