NavMenu

Dve porodice u bačkom selu Tornjoš pokrenule biznis - Gaje orahe na 57 hektara, odmah suše i pakuju

Izvor: RTS Četvrtak, 30.10.2025. 12:35
Komentari
Podeli
(Foto: Zheltyshev/shutterstock.com)
Orah može da donosi rod i četrdeset godina, što ga čini jednom od sigurnijih investicija pogodnom za dugoročni porodični posao.

Na taj način su razmišljali i članovi porodica Brkljač i Lazović kada su u selu Tornjoš na severu Bačke zasadili 57 hektara pod orahom.

Odmah uz zasad sagradili su i pogon za sušenje i pakovanje oraha.

Ovih dana ubira se prvi rod sa dvogodišnjih stabala. Kako godine odmiču prinos samo raste, a neki maksimum je pet i po tona po hektaru.


Voćnjak za potomstvo

Jedna od ideja porodica Brkljač i Lazović da počnu proizvodnju oraha u Tornjošu bila je i da obezbede poslovnu sigurnost za naslednike.

- Ja mislim da su oni gledali na ovo kao nešto drugoročno, dugoročna investicija iz koje naravno možemo da imamo benefit i mi sada i naše porodice jednog dana. Smatrali smo da je ovo nešto sigurno, a opet povezano sa prirodom - navodi Aleksa Brkljač, suvlasnik plantaže oraha.


Sorte koje dominiraju na plantaži su čendler i lara. Odlikuju se tankom ljuskom, lako se tresu čim budu fiziološki zreli u zelenom omotaču.

Mašina koja skuplja orahe je tako projektovana da sa zemlje prikupi 98 % opalog oraha. Da bi se sačuvao kvalitet mora odmah u doradu, pa je zato ovde podignut i pogon sa sušenje i pakovanje oraha.


Na plantaži savremene sorte

(Foto: Pixabay / ekrem)
Luka Radivojević, rukovodilac proizvodnje kaže da su to savremene sorte oraha na koje naše domaće tržište još nije možda naviklo.

- To su sorte sa posebno svetlim jezgrom. Ako hoćemo da sačuvamo to svetlo jezgro, u roku od 24 časa od momenta branja plod mora da uđe u sušenje i počne proces sušenja. Da ne bi došlo do procesa oksidacije, gubljenja na boji i tako dalje. Sušimo tako da u jezgru ostane nekih 4-5 % vlage" - ističe on.

Prednost ovih sorti je što trpe nešto gušću sadnju, a procena je da u petoj godini proizvodnja može pokriti troškove.


Domaći orah deficitaran

Na tržištu je godinama unazad izražen nedostatak domaćeg oraha.

- Za razliku od lešnika gde beležimo porast izvoza i zaradu od izvoza lešnika, ovde i dalje imamo uvoz oraha, znači da je deficitarna roba - naglašava Zoran Keserović, stručnjak za voćarstvo.

On napominje i da Srbija za uvoz oraha da oko 2 mil USD.

Smanjenje proizvodnje oraha u Srbiji primetno je od 2009. godine kada smo imali godišnju proizvodnju od 27.000 tona.

Prosek u protekle četiri godine je oko 9.400 tona na oko 3.500 hektara.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Info sa lokala:
Senta  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.