NavMenu

Treće Bijenale fantastike u novom galerijskom prostoru Kolarca

Izvor: eKapija Utorak, 09.09.2025. 12:04
Komentari
Podeli
(Foto: Kolarčeva zadužbina)
Treće Bijenale fantastike biće otvoreno u subotu, 13. septembra u 18.30 i to u novom galerijskom prostoru na dva nivoa Kolarčeve zadužbine.

Festival nadrealnog, magičnog, simboličnog i metafizičkog slikarstva, u organizaciji Fondacije Mihajlović - Feniks, privukao je veliki broj likovnih stvaralaca. Na konkurs je stiglo čak 432 dela od 232 umetnika, a žiri je odabrao 27 autora čija će dela biti predstavljena publici, saopšteno je iz Kolarca.

Pored toga, ove godine na Bijenalu učestvuju i dva gostujuća umetnika iz inostranstva - Lukaš Kandl iz Češke i Siniša Kašavelski iz Makedonije.


Na svečanom otvaranju Bijenala biće uručene tri nagrade: Gran-pri Bijenala fantastike, Nagrada Perspektiva, Nagrada za životno delo.

Svim posetiocima biće dostupan i bogato ilustrovan katalog, čiji prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe - Nacionalnom udruženju roditelja dece obolele od raka (NURDOR).

Ukupna postavka obuhvataće 33 umetnička dela, uključujući radove odabranih umetnika, članova žirija (Katarina Zarić, Petar Mošić i Maja Obradović), dobitnice nagrade za životno delo (Danica Masniković), kao i gostujućih umetnika iz inostranstva (Lukaš Kandl i Siniša Kašavelski).

Pored izložbe u Beogradu, koja je do 12. oktobra otvorena u Galeriji Kolarčeve zadužbine, Bijenale će imati i svoje valjevsko izdanje, u Modernoj galeriji Valjevo, od 6. decembra 2025. do kraja januara 2026. godine.

Prvo i drugo izdanje Bijenala fantastike, 2021. i 2023. godine u Beogradu (Galerija Zadužbine Ilije M. Kolarca) i u Modernoj galeriji Valjevo, pružili su savremenim umetnicima priliku da predstave radove iz oblasti nadrealnog, magičnog, simboličnog i metafizičkog slikarstva. Na taj način postavljen je temelj za izgradnju izlagačke tradicije u kojoj fantastika zauzima centralno mesto u savremenoj srpskoj umetnosti.

Kao i prethodnih godina, tokom Trećeg Bijenala fantastike planiran je bogat program - kako tokom svečanog otvaranja, tako i u danima trajanja izložbe.

Detaljnije informacije možete pronaći na sajtu organizatora.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.