NavMenu

Zvuci Jermenije u Beogradskoj filharmoniji

Izvor: eKapija Sreda, 28.05.2025. 12:10
Komentari
Podeli
Žan-Pol Gasparjan (Foto: FRANCK JUERY)Žan-Pol Gasparjan
Beogradska filharmonija predstavlja pijanistu Žan-Pola Gasparjana pod palicom Danijela Rajskina, u petak 30. maja na Kolarcu, u 20 sati. Puna ritma i zvučnog kolorita, na programu su popularna dela Hačaturijana i Prokofjeva.

Kao i druge partiture Arama Hačaturjana, bogatstvo boja, zvuka i ritmova Jermenije krasi i Koncert za klavir i orkestar.

Nije samo neobičan izbor tonaliteta - Des-dur, već je i sastavu orkestra pridodat fleksaton, specifičan instrument "pevajućeg" zvuka nalik muzičkoj testeri. Atraktivnost koncerta meri se sa najvećim klavirskim hitovima, a bogata orkestracija, promenljivi ritmovi i harmonije koje poreklo vuku iz muzičke tradicije Zakavkazja, razlog su zašto je ovo delo pravi magnet za publiku.

Pravi izbor soliste je Žan-Pol Gasparjan, francuska pijanistička zvezda u usponu, snažnih jermenskih korena. Pobednik brojnih takmičenja već beleži nastupe sa svetskim orkestrima, a sa Beogradskom filharmonijom nastupa prvi put.

Pod palicom stalno gostujućeg dirigenta Danijela Rajskina, orkestar izvodi i Simfoniju br. 5 Sergeja Prokofjeva. Ovo delo definitivno spada u red značajnih simfonija sa ovim brojem dopunjavajući niz ključnih simfonijskih ostvarenja počev od Betovena, preko Čajkovskog do Šostakoviča. Nastala 1944. godine, Peta simfonija bila je, i pored ratnih okolnosti, odraz pozitivne atmosfere i srećnih životnih prilika u kojima je Prokofjev stvarao i do danas je ostalo jedno od njegovih najpopularnijih kompozicija. Preostala je još nekolicina ulaznica za ovaj filharmonijski nastup koje se mogu nabaviti na biletarnici Beogradske filharmonije kao i onlajn.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.