NavMenu

Treće Bijenale fantastike u Beogradu i Valjevu

Izvor: eKapija Utorak, 12.08.2025. 10:44
Komentari
Podeli
(Foto: Fondacija Mihajlović Feniks)
Treće Bijenale fantastike, održaće se od 13. septembra do 12. oktobra 2025. godine u Beogradu u Likovnoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca i u Modernoj galeriji Valjevo, od 6. decembra sve do kraja januara 2026. godine. Kao i prethodna dva puta, organizator ovog događaja je Fondacija Mihajlović - Feniks.

Pred publikom će biti izložena 33 dela, 27 pažljivo odabranih umetnika, kao i radovi dva gostujuća umetnika iz inostranstva.

Ovaj svojevrsni festival nadrealnog, magičnog, simboličnog i metafizičkog slikarstva još jednom je potvrdio da u savremenoj umetnosti postoji snažna i živa scena umetnika koji neguju fantastiku, figuraciju, tehničko majstorstvo, izmišljene svetove i složenu simboliku — što potvrđuje i veliki broj pristiglih prijava.

Velika nagrada Bijenala biće svečano uručena najboljem slikaru Bijenala fantastike po proceni ovogodišnjeg žirija koji čine: prof. dr Oliver Tomić – istoričar umetnosti, prof. dr um. Katarina Zarić – slikarka i grafičarka i direktorka Moderne galerije Valjevo Marija Đurić – istoričarka umetnosti.

Ono što je poznato je da će nagrada za životno delo biti dodeljena Danici Masniković, slikarki i umetnici čija dela krase brojne muzejske, galerijske i privatne zbirke širom naših prostora.

- Svako Bijenale je imalo svoj poseban pečat, neku novinu po kojoj će se pamtiti. Osim novih imena sa likovne scene Srbije i regiona, kao i novih gostujućih umetnika, ove godine možemo da budemo ponosni što će baš ova manifestacija otvoriti novi prostor Kolarčeve galerije – rekao je Miroslav Mihajlović iz Fondacije Mihajlović - Feniks, osnivač Bijenala Fantastike. Prof. dr Đorđe Kadijević, reditelj, istoričar umetnosti i likovni kritičar, napisao je uvodni tekst za katalog trećeg Bijenala fantastike u kome između ostalog kaže: - Ova izložba evocira jednu ne samo staru nego večnu temu likovne umetnosti, a to je fantastika. Ona je izražena u davna vremena paternističke dominacije osnovnih sponzora kakvi su bili dvor i crkva. Danas kada živimo u građanskom društvu posle francuske revolucije, dominira jedna sasvim nova, ne samo estetička već i moralno-etička refleksija svega što se u slikarstvu radi i događa i može videti, doživeti, pamtiti, prihvatiti i zavoleti. Da se zavoli ponajlakše je upravo fantastici, jer ona osporava nepostojanu tezu o tome da je stvarnost samo ono što se vidi i može se opipati.

- Za mene kao čoveka koji se bavio likovnom kritikom gotovo pola veka u toku dvadesetog veka, ovo je nešto neočekivano. Mislim na talas izrazite fantastike kod mladih pa i zrelih umetnika, koji se može osetiti promovisan na ovoj izložbi i to u smislu koji bih ja ocenio kao pozitivan.

Treće Bijenale fantastike biće otvoreno u subotu, 13. septembra 2025. godine, u novom prostoru Kolarčeve galerije na Studentskom trgu, kada će osim dodele nagrada biti predstavljen katalog Bijenala fantastike.

Fantastika, kako je istakao istoričar umetnosti, dr Oliver Tomić, nije eskapizam, nije bekstvo od stvarnosti, ona ne proističe iz pukog nezadovoljstva manifestovanim svetom, nego je rezultat drugačijeg viđenja tog sveta i da tu manifestaciju ne čini samo spoljašnja, fizička realnost u kojoj se čovek rađa, stvara i umire, nego i ona unutrašnja, psihička.


O Bijenalu fantastike:

Bijenale fantastike je umetnička manifestacija koja okuplja i podržava umetnike koji u svom stvaralaštvu neguju fantastiku.
Od 2021. godine manifestaciju organizuje Fondacija Mihalović – Feniks, koja je posvećena razvoju fantastike i figuracije u tradicionalnom slikarstvu – umetničkom izrazu koji se razvija nezavisno od savremenih tehnoloških inovacija.

Prvo i drugo Bijenale fantastike, održani 2021. i 2023. godine u Beogradu (Likovna galerija Zadužbine Ilije M. Kolarca) i u Modernoj galeriji Valjevo, pružili su savremenim umetnicima priliku da predstave radove iz oblasti nadrealnog, magičnog, simboličnog i metafizičkog slikarstva. Na taj način postavljen je temelj za izgradnju izlagačke tradicije u kojoj fantastika zauzima centralno mesto u savremenoj srpskoj umetnosti.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.