NavMenu

Posle dve nedelje otkako je IŽS objavio da počinje ojačavanje greda na Prokopu, raspisan tender za ovaj posao

Izvor: eKapija Sreda, 30.07.2025. 11:09
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)
Posle 20 dana otkako je objavljena informacija da je Infrastruktura železnice Srbije krajem maja dobila lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na železničkoj stanici Beograd centar, a zbog pojave naprslina jer je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane, i posle dve nedelje otkako je IŽS objavio da počinju radovi na ojačavanju, ovo preduzeće je tek danas raspisalo tender u vezi sa ovim poslom.

Podsetimo, pre dve sedmice, IŽS se oglasio saopštenjem u kome je naveo da su "posle okončanog postupka javne nabavke i potpisivanja ugovora sa izvođačima, 16. jula 2025. godine u stanici Beograd centar započeti radovi na ojačanju peronskih greda."

- Planirani radovi odnose se na grede koje su izgrađene 1997. godine i nisu bile obuhvaćene radovima na novoj staničnoj zgradi izgrađenoj pre dve godine - naveli su iz ovog preduzeća.

U tenderu koji je danas zvanično raspisan navodi se da je na peronskim gredama Prokopa na sredinama raspona uočeno da je došlo do pojave prslina u donjoj zoni i da je na osnovu ispitivanja koje uradio institut IMS iz Beorada, zaključeno je da je armatura u tim gredama manja od prethodnim projektom dostavljene.

- Posle toga, urađene su naknadne računske analize i zaključeno je da je u cilju obezbeđenja trajnosti, neophodno uraditi ojačanje izvedenih peronskih greda. Da bi se smanjili statički uticaji u njima predloženo je da se ispod greda u sredinama raspona izvedu novi stubovi. Sračunate su aksijalne sile u ovim stubovima koje iznose od 3.600 do 4,500 kN. Na mestima gde je predviđeno izvođenje novih stubova na koti 82,00mnv nalazi se kolektor prečnika 1,60 m. Fundiranje ovih stubova treba izvesti tako da se dopunsko opterećenje ne prenosi na kolektorsku cev. Zbog toga, usvojeno je rešenje da se opterećenje sa temeljne stope ispod stuba, prenosi preko šipova na dublje slojeve tla van kolektorske cevi. Usvojeni su MEGA šipovi Ø 219 mm čije su dužine oko 10 m, s tim što minimalne dužine šipova ne bi trebalo da budu manje od 4 m, kako se opterećenje sa šipova ne bi prenosilo na postojeće kolektore - ukazano je u dokumentaciji.

Kako se dodaje, na početku je potrebno demontirati kamene podne obloge, razbiti beton i obaviti ručni iskop temeljnih jama za stope temelja iznad šipova.

- Kada su završeni ovi radovi montira se kula sa hidrauličkom presom za utiskivanje mega šipova. Kao balast za utiskivanje šipova koristi se greda koja se ojačava. Pošto je ona na visini od 4,75m, potrebno je izvesti dodatnu čeličnu konstrukciju od kule do grede. Mega šipovi se izvode od elemenata čeličnih cevi koji se hidrauličkim presama utiskuju u tlo. Dužine ovih elemenata su od 1 do 2 m. Usvojeni su šipovi manjeg prečnika Ø219 mm sa debljinom zida ô=7,1 mm. Manji prečnici šipova su usvojeni da bi oni mogli da se utiskuju i u relativno čvrstom tlu. Šipovi se utiskuju u tlo do postizanja sile utiskivanja od 1500 kN. Ukoliko su slojevi tla suviše čvrsti, pa sa šipovima nije moguće dostići minimalnu dubinu koja je na koti dna postojećih kolektora, tada će se izvršiti predhodno bušenje i utiskivanje cevi manjeg prečnika. Na svakom stubnom mestu potrebno je izvesti po četiri mega šipa. Iznad šipova izvodi se armiranobetonska stopa , a iznad nje izvodi se čelični stub do betonske grede - napominje se u dokumentaciji u kojoj se napominje da se navedeni radovi mogu izvesti bez remećenja funkcije objekta uz minimalna lokalna zauzeća na mestima gde se izvode radovi.

Projekat je uradio AM Constructions iz Rume, a glavni projektant za izradu idejnog rešenja za rekonstrukciju peronskih greda je diplomirani inženjer građevinarstva Srđan Popović.

Ponude se mogu podneti do 14. avgusta.

Više detalja može se naći OVDE.

D. A.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Železnička stanica Beograd–centar („Prokop“) je železnička stanica u Beogradu, u okviru Beogradskog železničkog čvora. Nalazi se neposredno uz Bulevar Franš d'Eperea (deo koridora 10), u prokopu između ovog pravca, Bulevara kn. Aleksandra Karađorđevića i Bulevara Vojvode Putnika podno Topčiderskog brda.

Kada se 1970-ih godina, za vreme mandata gradonačelnika Branka Pešića, počelo sa izgradnjom Beogradskog železničkog čvora, predviđeno je izmeštanje Glavne železničke stanice sa današnje pozicije čeone stanice na Savskom trgu u prolaznu stanicu u Prokopu, na glavnom železničkom koridoru.

Planovi za novu glavnu železničku stanicu predvideli su propusnu moć od deset hiljada putnika po času. Projekat nove železničke stanice bio je bez uzora u tadašnjoj arhitekturi i izazvao velike podele u javnosti.

Na čelu tima koji je uradio projekat stanice bio je profesor Mihailo Maletin. Projekat je završen 1974., izgradnja je započela 8. oktobra 1977, sa planiranim rokom izgradnje od 18 meseci, pri čemu bi prvi voz kroz stanicu prošao na Dan rada, 1. maja 1979...... (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.