NavMenu

Railway City: Pre projektovanja i izgradnje, kao i u toku gradnje na Prokopu, nismo informisani o bilo kakvim problemima u vezi sa gredama

Izvor: eKapija Petak, 11.07.2025. 08:14
Komentari
Podeli
(Foto: Dejan Aleksić)
Posle pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, koja je usmrtila 16 nedužnih osoba, dobar deo javnosti u Srbiji sa razlogom je počeo da postavlja pitanje koliko kvaliteno i stručno su izvedeni drugi infrastrukturni, a pre svega saobraćajni projekti koji su u zemlji rađeni u godinama za nama. Poslednja je pod lupu stigla železnička stanica Beograd centar (Prokop) , posle vesti da je Infrastruktura železnice Srbije dobila krajem maja lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na železničkoj stanici Beograd centar, a zbog pojave naprslina jer je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane.

Kako je moguće da je do ovako nečega došlo, da na jednom od najvažnijih infrastrukturnih i saobraćajnih objekata i čvorišta u gradu deo konstrukcije nije urađen kvalitetno i da je odstupljeno od projekta? Kako je to promaklo nadzoru kada su izvođeni radovi? Da li je ovo bilo poznato kada je sa kompanijom Railway City država sklopila partnerstvo za gradnju nedostajućih sadržaja na Prokopu (pre svega stanične zgrade) i da li je to privatnom partneru predočeno pre početka građevinskih radova na ploči nad peronima Prokopa? I pre svega, da li su putnici koji koriste železničku stanicu Beograd centar bezbedni do daljeg, odnosno dok se ne obave neophodni radovi i ne ojačaju sporne grede? Ova i brojna druga pitanja nižu se od juče kada je objavljena informacija da će biti potrebna sanacija i ojačavanja greda.

Pitanja u vezi sa ovim ne malim problemom eKapija je uputila Infrastrukturi železnice Srbije i kompaniji Railway City koja je na ploči iznad perona Prokopa izgradila staničnu zgradu, garažu i komercijalne sadržaje.

Infrastruktura železnice, sada već po ustaljenom običaju, kada su u fokusu ovakve i slične teme, očekivano nije direktno odgovorila. A naša pitanja bila su: Kada je uočen ovaj problem, u kojoj fazi gradnje peronskog dela je načinjen ovaj propust i ko je konkretno izveo sporne radove na gredama? Pitali smo i šta treba konkretno da se uradi na gredama, kao i da li je, dok se ceo taj proces ne završi, bezbedan za svakodnevno korišćenje stanični kompleks Beograd centra? Jedno od pitanja bilo je i da li je na nosivost i stabilnost spornih greda mogla dodatno da utiče gradnja stanične zgrade završene 2023. i drugih objekata na ploči, za čiju gradnju je bio zadužen partner države u poslu, odnosno da li se pre početka gradnje na ploči sumnjalo da postoji problem sa gredama i nosivošću?

Umesto direktnih odgovora, IŽS se na svom sajtu oglasio saopštenjem u kome tvrde da je železnička stanica Beograd centar bezbedna za korišćenje i funkcionisanje železničkog saobraćaja, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda u Prokopu odnose na grede koje su izgrađene 1997. godine.

- Taj deo stanice nije obuhvaćen radovima na izgradnji nove stanične zgrade u Prokopu, koja je otvorena 2023. godine. Planirani radovi obuhvataju sanaciju dva stuba ispod kote 105 i ti radovi počeće narednih dana, a njihova vrednost iznosi oko 3 miliona dinara. Za par meseci počeće i radovi na ojačavanju peronskih greda ispod kote 105.5, a vrednost tih radova iznosiće oko 28 miliona dinara. Sanacija obuhvata lokalnu zonu oštećenja i utezanje gornjeg dela stuba, sa ciljem povećanja njegove nosivosti i smanjenja statičkih uticaja. Tokom izvođenja ovih radova neće biti obustave železničkog saobraćaja u Prokopu - poručili su iz ovog preduzeća

Nisu naveli ko je 1997. izveo, sada već, sporne radove, ali informacije i saopštenja iz ranijih godina upućuju da je glavni izvođač bio Energoprojekt.

(Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)

Sa druge strane, kompanija Railway City odgovorila je na naš upit u vezi sa ovim problemom. Na pitanje da li je Railway City uoči započinjanja gradnje stanične zgrade, a potom i drugih sadržaja na ploči Prokopa, bio upućen kao kompanija, u problem vezan za grede u peronskom delu, odnosno da li je još tada on bio poznat i njima predočen odgovarili su - Ne.

- Kao odgovoran i profesionalan investitor, insistirali smo na ispitivanju stanja postojeće armirano-betonske konstrukcije, pre izrade projektne dokumentacije i započinjanja bilo kakvih radova. Angažovali smo Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu na ispitivanju postojeće armirano-betonske konstrukcije i izradi Elaborata o ispitivanju postojeće armirano-betonske konstrukcije, što je obavljeno u toku 2020. godine. Tom prilikom je Građevinski fakultet zaključio da je konstrukcija izvedena kvalitetno, bez uočenih odstupanja od geometrije i bez nedostataka u smislu narušene nosivosti, stabilnosti i upotrebljivosti – navode iz Railway City-ja.

Na pitanje, da li su o postojanju ovog problema bili informisani kada je gradnja objekata na ploči započeta, iz ove kompanije navode da nisu i da su pomenuti nedostaci vizuelno identifikovani naknadno na nekoliko greda u dve ose.

- Nakon identifikovanja pomenutih nedostataka, na ispitivanju stanja predmetnih greda angažovan je Institut IMS A.D., koji je izvršio detaljna ispitivanja. Zaključeno je da prilikom izgradnje realizovane pre više decenija, a što značajno prethodi našem angažovanju na ovom projektu, u pomenutim armirano-betonskim gredama armiranje nije izvršeno u svemu u skladu sa projektno-tehničkom dokumentacijom, usled čega su se pojavile predmetne prsline. Zaključeno je i da identifikovane prsline ne ugrožavaju nosivost i stabilnost armirano-betonske konstrukcije ispod i iznad ploče, te da ne predstavljaju bezbednosni rizik za posetioce i zaposlene, ali da je u cilju trajnog očuvanja nosivosti i stabilnosti u dužem vremenskom periodu poželjna izvesna sanacija predmetnih pozicija. Razumevanja radi, armirano betonska konstrukcija ispod ploče, sama ploča i predmetne grede, građeni su nekoliko decenija i u više faza, počev od 1977. godine nadalje. Naše angažovanje limitirano je na izgradnju sadržaja iznad postojeće ploče – kažu u ovoj kompaniji.

Da li je ipak na nosivost i stabilnost spornih greda mogla dodatno da utiče gradnja stanične zgrade završene 2023. i drugih objekata na ploči i da li su oni kao kompanija koja je za taj deo posla bila zadužena u bilo kojoj fazi informisani da može doći do problema u toku gradnje, a zbog stanja u peronskom delu?

Iz Railway City-ja navode da izgradnja objekata iznad postojeće armirano-betonske ploče koncipirana i izvedena uz primenu transferne armirano-betonske konstrukcije izgrađene iznad postojeće ploče, a kako bi se opterećenja od objekata izgrađenih iznad postojeće ploče adekvatno rasporedila na postojeću armirano-betonsku konstrukciju ispod ploče.

- U tom smislu, gradnja stanične zgrade i drugih objekata iznad ploče nije imala uticaja na nosivost i stabilnost pomenutih greda. Pre otpočinjanja projektovanja i izgradnje, kao i u toku izgradnje, nismo informisani o bilo kakvim potencijalnim problemima u vezi sa pomenutim gredama, sve do momenta kada su vizuelno uočene gore pomenute prsline – uveravaju iz ove kompanijama.

Upitani kojim parametrima i podacima u vezi sa nosivošću ploče na Prokopu su se vodili kada je rač o planiranju objekata i njihove kvadrature, iz Railway City-ja odgovaraju da je projektovanje objekata iznad postojeće ploče realizovano na bazi projektno-tehničke dokumentacije dostavljene od strane Infrastrukture železnice Srbije, a na bazi koje su pomenuta ploča i sadržaji ispod pomenute ploče izgrađeni.

Ploča dograđivana u fazama

Posao kompletiranja nedostajućih sadržaja u kompleksu železničke stanice u Prokopu kompanija Railway City, čiji je trenutni vlasnik istoimena kiparska firma, a većinski stvarni vlasnik biznismen Branislav Grujić, dobila je nakon što se pre nekoliko godina jedina javila na poziv države za partnerstvo u izgradnji sadržaja koji nedostaju u ovom železničkom čvorištu. Ugovor, koji se ubrzo našao pod lupom Transparentnosti Srbija, predvideo je faznu gradnju i to da se u prvoj fazi izgradi upravo stanična zgrada i deo parking prostora. Partner se obavezao i da finansira izgradnju stanične zgrade u skladu sa građevinskom dozvolom, dok je izgradnja drugih objekata planirana u skladu sa tržišnom i poslovnom politikom partnera. Na osnovu sklopljenog ugovora država je ustupila ploču na koti 105. Kada je sklopljen ugovor sa privatnim partnerom, kako je isticano, uslov je bio da se prvo izgradi stanična zgrada, a kao rok, kada su radovi počeli, određen je 20. oktobar 2023. godine. Građevinska dozvola za njenu izgradnju izdata je u leto 2022. godine, a gradilište je otvoreno 8. avgusta te godine.

Pre ovoga, uređeni peronski deo Prokopa svečano je u rad pušten u januaru 2016, dok se ploča iznad njega dograđivala narednih godina u fazama. Njeno kompletiranje je bilo i preduslov za početak gradnje stanične zgrade i poslovnih objekata. Građevinski inženjer Danijel Dašić za N1 ukazao je da je došlo do preopterećenja na ploči na kojoj je, kako je naveo, po CIP-ovoj proceni iz 2009. godine , dozvoljena gradnja samo lakših konstrukcija, dodajući da ono što je na kraju izgrađeno 25 do 35 puta teže od onoga što je bilo predviđeno.

Železnička stanica Novi Beograd (Foto: Dejan Aleksić)Železnička stanica Novi Beograd

Novi Sad, Novi Beograd, Prokop - Stanice Sokola i građevinskih propusta

Neposredno pošto se odvalila nadstrešnica na železničkoj u Novom Sadu i usmrtila 16 nedužnih ljudi, tada još uvek resorni ministar Goran Vesić najavio je da će ministarstvo posle ove tragedije zahtevati vanrednu kontrolu svih železničkih stanica u zemlji. Ali, i pre nego što je on to najavio, putnicima je bilo jasno da bi jedna od prvih trebalo da bude ona, koja je kao i novosadska, među poslednjima rađena, a to je železnička stanica Novi Beograd. Razlog? Iako su na vrlo prometnoj novobeogradskoj železničkoj stanici pre nekoliko godina postavljene potpuno nove nadstrešnice na peronima, one su u međuvremenu počele da izazivaju strepnju putnika.

Na fotografijama koje je slikao jedan od putnika, a koje su objavljene na Beobuid forumu znatno pre novosadske nesreće, jasno se videlo da pri vrhu ovih nadstrešnica na novobeogradskoj stanici na masivnoj čeličnoj konstrukciji nedostaju šrafovi koji bi trebalo da povežu i drže delove konstrukcije koji se ukrštaju.

Dejan Aleksić

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Železnička stanica Beograd–centar („Prokop“) je železnička stanica u Beogradu, u okviru Beogradskog železničkog čvora. Nalazi se neposredno uz Bulevar Franš d'Eperea (deo koridora 10), u prokopu između ovog pravca, Bulevara kn. Aleksandra Karađorđevića i Bulevara Vojvode Putnika podno Topčiderskog brda.

Kada se 1970-ih godina, za vreme mandata gradonačelnika Branka Pešića, počelo sa izgradnjom Beogradskog železničkog čvora, predviđeno je izmeštanje Glavne železničke stanice sa današnje pozicije čeone stanice na Savskom trgu u prolaznu stanicu u Prokopu, na glavnom železničkom koridoru.

Planovi za novu glavnu železničku stanicu predvideli su propusnu moć od deset hiljada putnika po času. Projekat nove železničke stanice bio je bez uzora u tadašnjoj arhitekturi i izazvao velike podele u javnosti.

Na čelu tima koji je uradio projekat stanice bio je profesor Mihailo Maletin. Projekat je završen 1974., izgradnja je započela 8. oktobra 1977, sa planiranim rokom izgradnje od 18 meseci, pri čemu bi prvi voz kroz stanicu prošao na Dan rada, 1. maja 1979...... (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.