NavMenu

Selaković: U buduće zdanje Istorijskog muzeja Srbije ulaže se 2,1 milijarda dinara

Izvor: eKapija Utorak, 11.03.2025. 17:08
Komentari
Podeli
Budući Istorijski muzej (Foto: Dejan Aleksić)Budući Istorijski muzej
Trenutno se za potrebe Istorijskog muzeja Srbije adaptira i sređuje zgrada stare Glavne železničke stanice, a u taj projekat država ulaže 2,1 milijardu dinara, izjavio je ministar kulture Nikola Selaković tokom zajedničkog jedinstvenog pretresa o predlozima zakona u Skupštini Srbije.

On je naveo da je "naša zemlja u ovu budžetsku godinu ušla sa ozbiljnim planovima na polju kulture i sa velikim brojem infrastrukturnih projekata".

- Preuređenje stare Glavne železničke stanice u Beogradu bi trebalo da bude gotovo pre 2027. godine. Biće obnovljeno i staro zdanje nekadašnje pošte broj 2 na Savskom trgu (izvorno zdanje je nedavno srušeno, prim. eKapije), gde će biti smešteni Arheološki muzej i dve nove pozorišne scene - kazao je Selaković.

Takođe, kako je podsetio, radiće se i potpuno novi Muzej Nikole Tesle, koji će iz 250 kvadrata preći u prostor od 8.100 kvadratnih metara (u zgradu Fabrike hartije Milana Vape), a za koji je projekat uradio jedan od najeminentnijih arhitektonskih biroa iz Londona.

Ministar je ukazao da se planiraju i drugi projekti širom Srbije, poput nove Galerije Milene Pavlović-Barili u Požarevcu, Muzeja staklarstva u Paraćinu, kao i Muzej ćirilice u Bajinoj Bašti i mnogi drugi.

Opis:
Zgrada stare Glavne železničke stanice je monumentalno zdanje na Savskom trgu u Beogradu, koje je od 1884. do 2018. godine služilo kao glavna železnička stanica u gradu. Izgrađena je po planovima arhitekte Dragutina Dragiše Milutinovića.

Izgradnja zgrade je direktno povezana sa podizanjem prve železničke pruge u Kneževini Srbiji, na relaciji Beograd—Niš. Zgrada je građena između 1882. i 1885. godine, po uzoru na stanice velikih evropskih zemalja, u duhu akademizma. Arhitektonskom kompozicijom dominira središnji klasicistički rizalit glavnog ulaza, nadvišen trougaonim timpanonom.

Mesto gde je podignuta, nekada močvarni i neugledni predeo poznat kao Ciganska bara, a kasnije Bara Venecija, odabrano je zbog blizine Savi i potrebe za izgradnjom luke.

Prvi voz sa ove stanice krenuo je ka Zemunu uz velike dvorske počasti, 20. avgusta (po starom kalendaru, 1. septembra po novom) 1884. godine. Prvi putnici bili su kralj Milan, kraljica Natalija i prestolonaslednik Aleksandar Obrenović, na putu ka Beču. Svečanom otvaranju prisustvovalo je više od 200 inostranih zvanica i više hiljada građana. Prva redovna linija ka Nišu krenula je 3/15. septembra iste godine.

U okviru realizacije projekta Beograd na vodi, doneta je odluka o izmeštanju glavnog železničkog čvora u stanicu Beograd centar (Prokop). Uz postepeno preusmeravanje linija, stanica je konačno zatvorena za saobraćaj 1. jula 2018. godine, kada je poslednji voz ispraćen za Budimpeštu. (Wikipedia)
Vidi sve
Investicije na lokaciji:
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.