Da li u Sloveniji postoje retki minerali?
Ilustracija (Foto: Ufuk ZIVANA/shutterstock.com)
Šta ih čini tako vrednim?
Retke zemlje su neophodne za industriju. Na primer, za proizvodnju poluprovodnika, pametnih telefona i električnih automobila. U eri digitalizacije, oni su strateški važno bogatstvo.
- Kritične sirovine imaju veći potencijal u našoj zemlji. Poznata su nam nalazišta boksita, zatim, nalazišta rude antimona, nalazišta barita, germanijum se javlja kao primesa u mežičkoj olovno-cinkanoj rudi, to su samo neke od njih - objasnio je Gorazd Žibret iz Geološkog zavoda Slovenije.
Nekada neželjeni otpad
U bivšoj Jugoslaviji su već rađena opsežna istraživanja, ali današnje kritične sirovine nisu istraživane, jer su se smatrale neželjenim otpadom. One su tek postali važnije sa pojavom elektronike i visokotehnoloških proizvoda modernog doba.
- O ovim sirovinama danas u Sloveniji znamo vrlo malo. Ne možemo odgovoriti da li su te pojave zaista pogodne za ekonomsko rudarenje. U Evropi postoje tri glavna metalogenetska područja: Skandinavija, Pirinejsko poluostrvo i Balkan. Slovenija je na ivici ove druge oblasti i potencijalno bi mogla da postane važan igrač, ali još ne znamo sa sigurnošću - kaže Žibret.
Evropska unija želi da postane nezavisna
Evropska unija trenutno uvozi 98% svojih retkih zemalja iz Kine, što je stavlja u sve ranjiviju poziciju. Prema rečima Miloša Baveca, direktora Geološkog zavoda Slovenije, EU je očigledno bila ubeđena da će zavisnost od inostranih tržišta dugo biti neproblematična, iako je struka odavno upozoravala na mogućnost, moglo bi se reći, stopostotne zavisnosti.
Od prošle godine je na snazi evropski Zakon o kritičnim sirovinama, koji zahteva od država članica da do maja ove godine pripreme predloge o tome kako će istraživati svoja područja, ali će proći dosta vremena od dobrog upoznavanja terena, do iskopavanja. Pre svega, društvo će morati da se ujedini oko eksploatacije ovih sirovina.
Tržište oko 5 mlrd EUR
Prema dodatnom objašnjenju koje je Žibret naveo, retke zemlje nisu toliko retke u Zemljinoj kori, u stvari su mnogo češći od, na primer, zlata i platine – česte su otprilike kao olovo ili volfram. Zovu se retke zemlje jer se retko nalaze u obogaćenjima, odnosno u količinama koje su ekonomski značajne.
- Koristimo ih u visokim tehnologijama. To su laseri, ekrani, supermagneti, električna vozila, turbine, katalizatori u nuklearnoj tehnici, medicini, raketnoj tehnici - naveo je Žibret.
Istakao je stvarnu veličinu tržišta retkih zemlja, koje nije toliko veliko: ove godine se procenjuje na oko 5 mlrd EUR, a do 2030. godine očekuje se da poraste na oko 10 mlrd EUR. Prema mišljenju ovog eksperta, najprikladniji termin je retkozemni elementi.
Tagovi:
Geološki zavod Slovenije
Gorazd Žibret
Miloš Bavec
kritične sirovine
retki zemni metali
retke zemlje
itrijum
skandijum
boksit
antimon
barit
germanijum
Zakon o kritičnim sirovinama
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
