NavMenu

Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove

Izvor: eKapija Četvrtak, 28.03.2024. 09:09
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Parezanović)
Privredno društvo Zoološki vrt grada Beograda raspisalo je javnu nabavku za treću fazu rekonstrukcije protora za slonove u ovom prestoničkom životinjskom carstvu. Kako se precizira u dokumentaciji, nakon prve i druge faze rekonstrukcije prostora za slonove, neophodno je sprovesti i treću fazu. Ona podrazumeva rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta koji bi bio funkcionalniji i bezbedniji za životinje, zaposlene i posetioce Beo zoo vrt-a.

Rok za izvođenje radova je 120 dana od dana uvođenja izvođača u posao, a radovi će se izvoditi u okviru kompleksa Beo zoo vrta na Kalemegdanu.

Kako se ističe u dokumentaciji, ponuđač je u obavezi da pre podnošenja ponude, obiđe teren i sagleda uslove rada i neophodne pozicije koje treba odraditi, u prisustvu predstavnika Beo zoo vrta. Ponuđač će nakon obilaska dobiti pisanu potvrdu o obilasku lokacije i isti je u obavezi da je priloži prilikom podnošenja ponude.

Rok za podnošenje ponuda je 12. april.

Više detalja može se naći OVDE.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Beo zoo vrt, poznat i kao Vrt dobre nade, je gradski zoološki vrt grada Beograda, koji se nalazi u okviru beogradske tvrđave, tačnije na prostoru Malog Kalemegdana. Osnovan 12. jula 1936. godine, to je najstariji i najveći zoološki vrt u Srbiji. Sa više od 400.000 posetilaca godišnje, Beo zoo vrt je i jedna od najposećenijih institucija u Beogradu.

Beogradska opština je donela odluku o osnivanju vrta u maju 1935. Beogradski zoološki vrt je svečano otvoren pod pokroviteljstvom jugoslovenskog industrijalca i gradonačelnika Beograda Vlade Ilića na Petrovdan, 12. jula 1936. godine. Prvi stanovnici bili su lavovi, leopardi, beli i mrki medvedi, vukovi, nekoliko vrsta majmuna, egzotičnih biljojeda i ptica. Po osnivanju zoo vrt je obuhvatao tri i po hektara površine, da bi posle bio proširen na sedam, a zatim i na četrnaest hektara. Imao je i skroman terarijum i akvarijum. Središnji deo, „u prirodnom stanju”, građen je 1940. Vrt je bio popularan, 1939. bilo je blizu 400.000 posetilaca.

U Drugom svetskom ratu vrt je pogođen tokom bombardovanja Beograda aprila 1941. godine, kada su, po rečima tadašnjeg direktora Aleksandra Krstića, poginuli i ljudi iz okolnih zgrada, koji su se tamo krili misleći da zoo vrt neće biti meta napada. Tri godine kasnije, zoo vrt je bombardovan i od strane saveznika. Zbog razaranja tokom rata veći deo životinjskog fonda je izgubljen, kao i sedam hektara zemljišta.

Za današnji imidž vrta zaslužan je srpski vajar Vuk Bojović, koji je bio na funkciji direktora od prvog maja 1986. pa sve do svoje smrti u septembru 2014. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.