NavMenu

Nova ulaganja u zoološki vrt u Beogradu

Izvor: Novosti Četvrtak, 20.01.2022. 11:52
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Parezanović)
Prestonički "Vrt dobre nade" uskoro će dobiti savremeni edukativni centar, koji će biti značajan za mališane i njihova nova saznanja o životinjama.

Vrednost projekata i rekonstrukcija koje su u toku je oko 18 miliona dinara, a osim prostora za životinje, obnovljene su i pešačke staze.

- Ovo preduzeće od svojih prihoda investira u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata, a Grad je tu da pomogne gde god je to moguće. Tokom zimske sezone zahtevniji su uslovi za rad, jer je neophodno da određen broj životinja zimu provede u unutrašnjim prostorima u kojima mora da se održava specifična temperatura, gde postoje posebne procedure zagrevanja, kao i druge specifičnosti u vezi sa negom životinja u zimskom periodu - rekao je gradonačelnik Zoran Radojičić.

Prema njegovim rečima, u prethodnom periodu više od deset egzotičnih vrsta je dobilo prinove, tako da Beogradski zoo-vrt ima nove atrakcije za mališane, a statistika pokazuje da je prošle godine "Vrt dobre nada" posetilo 380.000 posetilaca.
Opis:
Beo zoo vrt, poznat i kao Vrt dobre nade, je gradski zoološki vrt grada Beograda, koji se nalazi u okviru beogradske tvrđave, tačnije na prostoru Malog Kalemegdana. Osnovan 12. jula 1936. godine, to je najstariji i najveći zoološki vrt u Srbiji. Sa više od 400.000 posetilaca godišnje, Beo zoo vrt je i jedna od najposećenijih institucija u Beogradu.

Beogradska opština je donela odluku o osnivanju vrta u maju 1935. Beogradski zoološki vrt je svečano otvoren pod pokroviteljstvom jugoslovenskog industrijalca i gradonačelnika Beograda Vlade Ilića na Petrovdan, 12. jula 1936. godine. Prvi stanovnici bili su lavovi, leopardi, beli i mrki medvedi, vukovi, nekoliko vrsta majmuna, egzotičnih biljojeda i ptica. Po osnivanju zoo vrt je obuhvatao tri i po hektara površine, da bi posle bio proširen na sedam, a zatim i na četrnaest hektara. Imao je i skroman terarijum i akvarijum. Središnji deo, „u prirodnom stanju”, građen je 1940. Vrt je bio popularan, 1939. bilo je blizu 400.000 posetilaca.

U Drugom svetskom ratu vrt je pogođen tokom bombardovanja Beograda aprila 1941. godine, kada su, po rečima tadašnjeg direktora Aleksandra Krstića, poginuli i ljudi iz okolnih zgrada, koji su se tamo krili misleći da zoo vrt neće biti meta napada. Tri godine kasnije, zoo vrt je bombardovan i od strane saveznika. Zbog razaranja tokom rata veći deo životinjskog fonda je izgubljen, kao i sedam hektara zemljišta.

Za današnji imidž vrta zaslužan je srpski vajar Vuk Bojović, koji je bio na funkciji direktora od prvog maja 1986. pa sve do svoje smrti u septembru 2014. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.