Filipović: Vize mogu oboriti turizam, a država još nema plan B

Rast prometa uslužnih djelatnosti od svega 0,9% nije dokaz ekonomskog ubrzanja, već novo upozorenje koliko je Crna Gora zavisna od turizma i spoljnih okolnosti na koje gotovo da ne može da utiče. Dok su smještaj i ugostiteljstvo spasili rezultat u drugom kvartalu, država nema jasan odgovor šta će se dogoditi kada uvođenje viza pogodi tržišta sa kojih dolazi veliki broj turista, upozorio je finansijski analitičar Oleg Filipović.

Prema preliminarnim podacima Monstata, promet u djelatnostima obuhvaćenim istraživanjem u drugom kvartalu 2026. bio je samo 0,9% veći nego godinu ranije. Iza tog skromnog rasta kriju se potpuno različita kretanja: promet u smještaju i ishrani porastao je 10,8%, dok je u trgovini motornim vozilima i veleprodaji smanjen 1,6, a u saobraćaju i skladištenju 1,3%.

Filipović ocjenjuje da ovi podaci više govore o slabostima crnogorskog ekonomskog modela, nego o njegovoj snazi.

– Ova analiza ne pokazuje ništa drugo do zavisnost našeg tržišta od spoljnih, često ekstremnih uslova. Crna Gora je malo tržište, pa distributeri ne mogu da dobiju ugovore i uslove kakve imaju kompanije na velikim tržištima. Zbog toga teško mogu da ostvaruju veće promete – kazao je Filipović za Dan.

Pad od 1,6% u trgovini motornim vozilima i veleprodaji posebno je značajan jer ta grupa čini 61,6% ukupnog prometa djelatnosti koje je Monstat pratio. Zato je i relativno mali minus u najvećem sektoru poništio dobar dio rasta ostalih djelatnosti.

Ukupan rezultat iznad nule praktično su obezbijedili smještaj i ugostiteljstvo, čiji udio u obuhvaćenom prometu iznosi 14,6%. Filipović smatra da bi njihov rast vjerovatno bio i veći kada bi statistika mogla da obuhvati cjelokupan promet u privatnom smještaju.

– Turizam je jedina realna industrija kojom trenutno raspolažemo i upravo je on izvukao ovaj rezultat. Pretpostavljam da bi rast bio znatno veći kada bismo mogli da ispratimo sve goste u privatnim apartmanima i sobama. Sumnjam da izdavaoci registruju svakog turistu koji dođe na primorje ili sjever – naveo je Filipović.

Podatak da je ukupni promet u odnosu na prvi kvartal porastao čak 40,7%, prema njegovoj ocjeni, ne treba tumačiti kao naglo jačanje ekonomije. Drugi kvartal tradicionalno donosi sezonski skok aktivnosti povezanih sa turizmom i putovanjima. Promet u smještaju i ishrani između dva kvartala povećan je 123,3%, ali taj rast dolazi poslije znatno slabijeg zimskog perioda.

Filipović zato poručuje da se ekonomska politika ne smije završavati konstatacijom da je promet porastao ili pao. Ključno je šta će se dogoditi u narednim kvartalima i tokom sljedeće turističke sezone.

– Ne treba samo da gledamo rezultate iza nas. Moramo da gledamo unaprijed – šta će se desiti u trećem i četvrtom kvartalu, a posebno naredne godine. Rezultati imaju smisla ako postoji plan sa kojim ih možemo porediti i utvrditi zbog čega je došlo do odstupanja. Nama nijesu potrebne samo konstatacije, nego rješenja – istakao je Filipović.

Najveću opasnost vidi u promjeni viznog režima prema državama čiji su građani važni za crnogorski turizam. Vlada je odlučila da državljanima Rusije, Turske, Kine, Bjelorusije i Saudijske Arabije od 1. novembra 2026. budu potrebne vize za ulazak u Crnu Goru, u okviru potpunog usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom.

Filipović upozorava da evropska obaveza može imati direktnu ekonomsku cijenu jer se Crna Gora u velikoj mjeri oslanjala na goste iz Srbije, Rusije i Turske.

– Uvođenje viza Rusiji i Turskoj može dovesti do znatnog pada broja turista, a time i prometa u uslužnim djelatnostima. Posebno će biti pogođen period van glavne sezone, koji su u značajnoj mjeri održavali gosti iz Rusije, Turske i Ukrajine. Nijesmo pronašli drugo veliko tržište koje bi moglo da ih nadomjesti – upozorio je Filipović.

Dodatni rizik predstavlja avio-povezanost. Filipović navodi da Turkiš Erlajnz trenutno ima između 35 i 40 letova sedmično prema Crnoj Gori i strahuje da bi slabija tražnja nakon uvođenja viza mogla dovesti do smanjenja njihovog broja.

– Turkiš Erlajnz nas preko Istanbula povezuje sa čitavim svijetom. Smanjenje broja putnika ne bi pogodilo samo dolaske iz Turske, već i širu avio-dostupnost Crne Gore. Manje letova znači manje turista, posebno van sezone, a zatim i manji promet hotela, privatnog smještaja, restorana, prevoznika i trgovine – kazao je Filipović.

Zbog toga smatra da Vlada mora što prije predstaviti plan za nadoknadu mogućeg gubitka. Jedna mogućnost je snažnije otvaranje prema drugim turističkim tržištima, a druga razgovor sa Evropskom unijom o prelaznim rješenjima koja ne bi zaustavljala evropske integracije, ali bi crnogorskoj privredi ostavila vrijeme za prilagođavanje.

Monstatov rast od 0,9% dodatno treba posmatrati oprezno jer indeks mjeri vrijednost prometa u tekućim cijenama. To znači da dio povećanja može biti posljedica viših cijena, a ne većeg obima pruženih usluga. Pokazatelj ne govori ni koliko su kompanije zaradile, koliki su im troškovi niti koliko je nove vrijednosti stvoreno.

– Mi nemamo ozbiljan plan kako da razvijamo druge industrije i smanjimo posljedice toga što smo malo tržište. Ako istovremeno oslabimo turizam, koji nam je najveća industrija, a ne stvorimo zamjenu, onda rast od 0,9% neće biti razlog za zadovoljstvo, već posljednje upozorenje prije pada – zaključio je Filipović.

Finansijski analitičar Oleg Filipović smatra da zvanični rast prometa u smještaju i ugostiteljstvu od 10,8% vjerovatno ne obuhvata puni obim turističke potrošnje. Značajan dio gostiju boravi u privatnim apartmanima i sobama, a postoji sumnja da izdavaoci ne registruju svakog turistu, kako na primorju tako i na sjeveru. Zbog toga dio prometa i prihoda ostaje izvan zvanične statistike i poreskog sistema. Takvo stanje kratkoročno uljepšava zaradu pojedinaca, ali državi otežava da utvrdi stvarni broj turista, planira infrastrukturu i procijeni efekte turističke sezone. Filipović upozorava da Crnoj Gori nijesu dovoljne naknadne konstatacije o rastu ili padu. Potreban je plan sa jasnim ciljevima, kako bi se rezultati mogli mjeriti, a mogući gubitak gostiju iz Rusije i Turske pravovremeno nadoknaditi dolascima sa drugih tržišta.