Svaki peti stanovnik Crne Gore u riziku od siromaštva: Nezaposleni i porodice sa djecom najugroženiji

Prema rezultatima Ankete o dohotku i uslovima života (EU-SILC) za 2025. godinu, svaki peti stanovnik Crne Gore nalazi se u riziku od siromaštva, dok su najugroženije kategorije nezaposleni, jednoroditeljske porodice i domaćinstva sa više djece. Podaci Uprave za statistiku Monstat pokazuju da je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,9%, što je za 0,9 procentnih poena više nego godinu ranije.

EU-SILC istraživanje, koje se u Crnoj Gori sprovodi od 2013. godine, predstavlja osnovu za izračunavanje pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti. Pokazatelji se zasnivaju na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak domaćinstva, broj članova domaćinstva i raspodjelu dohotka u populaciji.

Podaci za 2025. godinu odnose se na anketu sprovedenu te godine, dok se kod prihoda posmatra prethodna kalendarska godina, odnosno 2024. godina. Rezultati su preliminarni i biće konačni nakon validacije od strane Eurostata.

Iako je stopa rizika od siromaštva povećana, istovremeno je porastao i prag koji određuje granicu ispod koje se građani smatraju izloženim većem riziku od siromaštva.

Za jednočlano domaćinstvo prag rizika od siromaštva povećan je sa 3.973 EUR godišnje u 2024. na 4.868 EUR u 2025. godini, odnosno za 22,5%. Za domaćinstvo koje čine dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina, prag je povećan sa 8.344 na 10.222 EUR godišnje.

To znači da osoba čiji je raspoloživi dohodak ispod ovog nivoa nije nužno siromašna, ali ima povećan rizik da se nađe u toj situaciji u odnosu na ostatak stanovništva.

Širi pokazatelj - stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), koji uključuje rizik od siromaštva, izrazitu materijalnu i socijalnu deprivaciju i život u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada - iznosio je 28,3% u 2025. godini.

To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2024. godinu, kada je AROPE stopa iznosila 29,2%.

Istovremeno, smanjen je i procenat građana koji žive u uslovima izrazite materijalne i socijalne deprivacije. Taj pokazatelj je sa 11% u 2024. godini pao na 9,6% u 2025. godini.

Ipak, podaci pokazuju da značajan dio stanovništva i dalje teško podmiruje osnovne potrebe. Više od polovine građana, odnosno 51,8%, živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedjelju dana godišnjeg odmora van kuće. Sa druge strane, 12,7% stanovnika živi u domaćinstvima koja ne mogu da obezbijede obrok sa mesom, piletinom, ribom ili odgovarajućom zamjenom svaki drugi dan.

Najveći rizik od siromaštva imaju nezaposleni, kod kojih je stopa dostigla 47,4%. Nasuprot tome, među zaposlenima kod poslodavca rizik je bio znatno niži i iznosio 5,9%.

Prema tipu domaćinstva, najugroženija su domaćinstva u kojima živi jedna odrasla osoba sa najmanje jednim izdržavanim djetetom. Kod ove kategorije stopa rizika od siromaštva iznosila je 44,8%.

Visok rizik imaju i porodice sa većim brojem djece - kod domaćinstava sa dvije odrasle osobe i troje ili više izdržavane djece stopa rizika od siromaštva iznosila je 38,7%.

Kada je riječ o starosnim grupama, najveći rizik zabilježen je kod mladih od 18 do 24 godine, gdje je iznosio 26,5%, kao i kod djece mlađe od 18 godina, kod kojih je stopa bila 26,2%. Najniži rizik imale su osobe starosti od 25 do 54 godine - 18,2%.

Regionalne razlike ostaju jedan od ključnih pokazatelja socijalne nejednakosti u Crnoj Gori.

Na sjeveru zemlje čak 33,7% stanovništva bilo je izloženo riziku od siromaštva, dok je u centralnom regionu taj procenat iznosio 15,7%.

Razlika je izražena i između ruralnih i gradskih područja. U ruralnim sredinama stopa rizika od siromaštva iznosila je 27,2%, dok je u urbanim područjima bila 17,7%.

Prema polu, razlike su manje izražene - kod muškaraca stopa rizika od siromaštva iznosila je 21,3%, a kod žena 20,4%.

Posebno osjetljiva grupa su djeca. Podaci pokazuju da se 26,2% djece uzrasta od nula do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva tokom 2025. godine.

Još nepovoljniji je širi pokazatelj koji uključuje siromaštvo i socijalnu isključenost - prema njemu je 35% djece bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Indikatori nejednakosti pokazuju da je jaz između najbogatijih i najsiromašnijih i dalje izražen. Kvintilni odnos S80/S20 iznosio je 6,7, što znači da je 20% stanovništva sa najvećim prihodima imalo 6,7 puta veće prihode od 20% stanovništva sa najnižim prihodima. Gini koeficijent nejednakosti dohotka iznosio je 34.

Podaci EU-SILC ankete pokazuju da, i pored određenog smanjenja socijalne isključenosti i materijalne deprivacije, siromaštvo u Crnoj Gori i dalje najviše pogađa one koji nemaju stabilan prihod - nezaposlene, djecu, višečlane porodice i stanovnike manje razvijenih regiona.