Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Pešić: Zašto bolji kreditni rejting ne znači automatski i jeftinije zaduživanje Crne Gore
Komentari
(Foto: Shutterstock.com/GagoDesign)
Na to je ukazao Marko Pešić, rukovodilac Sektora za investiciono bankarstvo u Hipotekarnoj banci, analizirajući kretanje troškova javnog duga Crne Gore od 2022. do 2025. godine.
Pešić je u objavi na društvenoj mreži LinkedIn naveo da primjer Crne Gore pokazuje zbog čega bolji kreditni rejting ne mora automatski da znači i niže troškove zaduživanja.
- Jedna od čestih pretpostavki u javnim finansijama jeste da poboljšanje kreditnog rejtinga države automatski vodi ka nižim troškovima zaduživanja. Međutim, primjer Crne Gore u periodu od 2022. do 2025. pokazuje da bolji kreditni rejting ne znači nužno i niže troškove zaduživanja - naveo je Pešić.
Prema podacima koje je predstavio, Crna Gora je 2022. godine imala kreditni rejting B, prosječan javni dug od 4,13 mlrd EUR i trošak kamata od 91,83 miliona. Prosječna kamatna stopa na javni dug, prema njegovoj računici, iznosila je 2,22%.
U 2025. godini kreditni rejting države bio je poboljšan na B+, dok je prosječan javni dug iznosio 4,88 mlrd EUR. Istovremeno, trošak kamata dostigao je 161,07 mil EUR, a prosječna kamatna stopa na javni dug, prema podacima koje je Pešić iznio, povećana je na 3,30 odsto.
To znači da je, prema njegovoj analizi, prosječna kamatna stopa na javni dug od 2022. do 2025. porasla za 1,08 procentnih poena, odnosno 49 odsto.
Takvo kretanje, međutim, ne znači da poboljšanje kreditnog rejtinga nije imalo pozitivan značaj, već da je njegov efekat bio ograničen nepovoljnijim uslovima na finansijskim tržištima.
Pešić je objasnio da je Evropska centralna banka tokom 2022. godine započela ciklus povećanja referentnih kamatnih stopa, koje su iz zone negativnih vrijednosti do kraja te godine porasle na 2,5 odsto.
Rast referentnih stopa doveo je do povećanja cijene novca na međunarodnim tržištima, pa su se države, kompanije i građani suočili sa skupljim izvorima finansiranja.
- Striktnija globalna monetarna politika značajno je povećala troškove finansiranja na međunarodnim tržištima, pa je pozitivan efekat poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore bio nadjačan nepovoljnijim tržišnim uslovima - naveo je Pešić.
Suština njegove analize jeste da se cijena državnog zaduživanja formira pod uticajem više međusobno povezanih faktora. Kreditni rejting pokazuje kako investitori procjenjuju sposobnost države da uredno servisira obaveze, ali na kamatnu stopu utiču i politika centralnih banaka, nivo referentnih stopa, raspoloženje investitora, globalna neizvjesnost i opšti uslovi na tržištu kapitala.
Zbog toga država može poboljšati kreditni rejting, a da istovremeno plaća više kamate ukoliko se zadužuje u periodu kada je novac na međunarodnom tržištu generalno skuplji.
- Kreditni rejting jeste važan, ali nije jedini faktor koji određuje cijenu zaduživanja države - zaključio je Pešić.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.