Prvaci na tržištu kapitala: Gdje se danas zaista ulaže – od depozita i nekretnina, do rizične aktive

Finansijska (ne)pismenost, propuštene i postojeće investicione šanse, kao i stepen razvoja tržišta kapitala bile su u fokusu panela "Prvaci na terenu, lideri na tržištu" koji je održan u okviru Foruma održivih finansija.

Moderator Milorad Katnić, predsjednik kompanije Financial Solutions, istakao je da njihovo znanje i iskustvo mogu biti snažan alat za jačanje finansijske pismenosti i bolju alokaciju kapitala u crnogorskoj ekonomiji.

Bojica Bošković, direktor Sektora za upravljanje aktivom i investiciono bankarstvo Lovćen banke, ukazao je da je u bankarskom sektoru dominantan konzervativan pristup – cilj je što manji rizik. Kao interesantan fenomen naveo je da su tržišta snažnije reagovala na krizu u Ukrajini 2022, nego na nedavne geopolitičke tenzije sa Iranom, uz napomenu da je i kretanje cijene zlata dodatno zakomplikovalo sliku.

Prema njegovim riječima, dio korekcije cijene zlata može se objasniti prethodnim snažnim rastom, ali i činjenicom da zlato više nema monopol na ulogu "sigurne luke", jer konkurenciju dobija u kriptovalutama, prije svega bitcoinu.

Aleksandar Šćekić, rukovodilac Službe investicionog bankarstva u Erste banci, nadovezao se ocjenom da se pri analizi zlata mora uzeti u obzir i tržište energenata. Istakao je da zemlje Azije, usljed poremećaja u snabdijevanju naftom, prilagođavaju investicione strategije, što može uticati i na potražnju za zlatom.

Govoreći o održivim finansijama, podsjetio je da je Erste banka pionir u registraciji stranih investicionih fondova na našem tržištu, među kojima su i zeleni fondovi i fondovi koji ulažu u zelene obveznice, čime klijentima nude mogućnost plasmana viška sredstava u imovinu sa izraženom održivom komponentom.

Na pitanje da li investicioni proizvodi mogu biti konkurencija klasičnim depozitima, Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge Crnogorske komercijalne bannke (CKB), podsjetio je da ta banka ima najveći udio depozita u sektoru. Naglasio je da bankama kratkoročno odgovara jeftin izvor finansiranja, ali da dugoročno žele finansijski edukovanijeg klijenta, jer takav klijent gradi zdraviji portfolio.

- Kroz custody usluge CKB nastoji da klijentima na jednostavan način predstavi opcije ulaganja, što je već rezultiralo vidljivim rastom investicionih portfelja u posljednje dvije do tri godine, jer su ljudi osjetili potrebu da uposle svoj kapital, a ne da novac stoji na računima - kazao je Mijatović.

O nivou spremnosti za preuzimanje rizika govorio je Gojko Maksimović, direktor Sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke, podsjećajući da je ta banka već godinama lider po ulaganju u hartije od vrijednosti, sa oko 40 odsto aktive plasirane u investicione papire.

Istakao je da Hipotekarna banka, pored sopstvenog portfelja, upravlja i značajnim iznosom sredstava custody klijenata, te da prometi na međunarodnim tržištima dostižu više stotina miliona eura godišnje, što banku sve više pozicionira kao regionalnog igrača.

- Ipak, finansijska edukacija u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, a izostanak jasne državne strategije znači da je propušten dio potencijala - posebno nakon fiskalnih reformi i rasta neto zarada, gdje je tek manji dio povećanih primanja završen u investicijama, a najveći u potrošnji - kazao je Maksimović.

Dio diskusije bio je posvećen i prvoj emisiji državnih retail obveznica za građane, koja je, uprkos intenzivnoj kampanji, rezultirala skromnim obimom ulaganja.

Maksimović je ocijenio da je napravljeno nekoliko strateških grešaka - od komunikacije u kojoj su retail obveznice promovisane suprotstavljanjem banarskim kamatama na depozite, do ad hoc odluka o poreskom tretmanu kapitalne dobiti. Prema njegovom mišljenju, ukoliko država želi da razvije kulturu investiranja, mora osmisliti dugoročnu, konzistentnu strategiju, a ne pojedinačne, kratkoročne poteze.

Bošković je podsjetio da građani u Crnoj Gori već investiraju, ali dominantno u nekretnine - često sa više stanova nego što im je potrebno, od kojih dio ni ne izdaju.

- Zato kod savjetovanja investitora prvo polazimo od njihovih ciljeva, godina, profesije i porodične situacije, jer nema univerzalnog portfelja - nekom će odgovarati veći udio rizičnije aktive, drugom će prioritet biti očuvanje kapitala uz skromniji prinos - kazao je Bošković

Šćekić je mladima poručio da najviše griješe kada preskaču osnovne korake edukacije i ulaze u rizične investicije vođeni "hajpom" - od kriptovaluta do pojedinačnih akcija - bez razumijevanja biznisa iza tih instrumenata. Istakao je da formalno obrazovanje zanemaruje finansijsku pismenost, te da bi škole i bankarski sektor zajedno trebalo da ponude više sadržaja posvećenih osnovama upravljanja novcem i investiranjem.

Mijatović je najavio spremnost CKB-a da, u saradnji sa akademskom zajednicom, nastavi sa panelima, radionicama i neformalnim druženjima sa studentima, kako bi im se približilo planiranje finansijske nezavisnosti, koncept pasivnog prihoda i racionalnog upravljanja viškom sredstava. Maksimović je dodao da, u uslovima nedostatka likvidnih instrumenata na domaćem tržištu kapitala, investitori koji traže jednostavna i transparentna rješenja moraju sve češće da se okreću međunarodnim tržištima.