NavMenu

Produktivne investicije kao novi razvojni prioritet Crne Gore - Stvarati uslove za ulaganja koja donose tehnologiju, nove brendove i razvoj proizvodnih djelatnosti

Izvor: eKapija Petak, 31.07.2026. 06:28
Komentari
Podeli
(Foto: ChatGPT/AI generated)
Crnoj Gori su potrebne investicije usmjerene na povećanje produktivnosti i stvaranje veće vrijednosti, koje će otvoriti nova radna mjesta, podstaći dodatna ulaganja i ojačati izvozne kapacitete domaće ekonomije, ocijenjeno je na događaju koji je organizovao Savjet stranih investitora (SSI).

Predsjednik Odbora direktora SSI i izvršni direktor kompanije One, Branko Mitrović, je na prezentaciji izvještaj o trendovima kretanja stranih direktnih investicija od 2015. do prošle godine, rekao da bi produktivne investicije trebalo da doprinesu povećanju izvoza, kako bi se u što kraćem periodu smanjio trgovinski deficit, prenosi PR Centar.

On je dodao da se izvještaj, čiju je prezentaciju organizovao SSI, ne bavi samo ukupnim nivoom ulaganja, već njihovom strukturom i promjenama koje su se dogodile tokom prethodne decenije.

- Analizirali smo šta se trenutno dešava na crnogorskom tržištu, koliko je Crna Gora atraktivna za privlačenje novih investicija, kao i šta možemo očekivati ulaskom u Evropsku uniju - rekao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva izvještaja je da ukaže na oblasti na koje ključni donosioci odluka treba da usmjere pažnju, kao i na promjene koje su potrebne kako bi Crna Gora privukla bolje i kvalitetnije investicije.

Autor izvještaja i ekonomski analitičar, Mirza Mulešković, objasnio je da su podaci za izvještaj prvenstveno prikupljeni iz zvanične statistike Centralne banke (CBCG), kao glavnog proizvođača podataka o stranim direktnim investicijama, navodeći da su zbog sagledavanja šireg konteksta koristili i izvore Svjetske banke, Evropske komisije i Agencije za investicije.

On je kazao da zvanična statistika sadrži podatke o prilivu, odlivu i neto stranim direktnim investicijama, ali ne i njihovu detaljnu strukturu po sektorima, navodeći da ograničenje postoji i kod utvrđivanja zemlje porijekla investicije, jer se kapital evidentira prema državi iz koje je obavljena uplata, a ne nužno prema stvarnom porijeklu investitora.

- Ako želimo ciljane politike, moramo znati u koje sektore investicije dolaze - poručio je Mulešković.

On je naveo da je Crna Gora je 2024. godine bila regionalni lider po udjelu neto stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu, sa 7,2 odsto. Tokom prošle godine na prvom mjestu bilo je Kosovo sa oko deset odsto, a slijedile su Crna Gora i Albanija

- Kada posmatramo te podatke, možemo reći da Crna Gora ima stabilan priliv stranih direktnih investicija. Dakle, problem nije njihov obim, već struktura, i to je ključna poruka izvještaja za donosioce odluka - rekao je Mulešković.

Kada je riječ o promjenama u strukturi investitora, on je saopštio da je posljednjih godina smanjen priliv iz Rusije, dok je zabilježen rast investicija iz Srbije i Turske. Većina kapitala iz Turske tokom 2024. i prošle godine bila je usmjerena na nekretnine, dok je manji dio uložen u kompanije i banke.

- Ulaganja u nekretnine nijesu neproduktivna, ali imaju nižu produktivnost. Ako imamo veliki rast investicija u nekretnine, on mora biti praćen ulaganjima u kompanije i druge produktivne djelatnosti ukoliko želimo stabilan i dugoročan ekonomski rast - poručio je Mulešković.

On je naveo da se investicije ne smiju ocjenjivati samo prema njihovom novčanom iznosu, već prema dodatoj vrijednosti, broju novih radnih mjesta i uticaju na razvoj novih djelatnosti.

Kao jedan od sektora sa najvećim potencijalom izdvojio je energetiku.

- Prema nacionalnim dokumentima i strategijama, Crnoj Gori će za sprovođenje energetske i zelene tranzicije biti potrebno više od četiri milijarde EUR. Naredna faza mora biti usmjerena na investicije u produktivne sektore, projekte koji otvaraju više radnih mjesta i razvijaju nove, visokoproduktivne djelatnosti - kazao je Mulešković.

On smatra da strane direktne investicije treba iskoristiti za diversifikaciju crnogorske ekonomije, što je zajednička preporuka međunarodnih izvještaja.

- Strane direktne investicije mogu i treba da budu iskorišćene za diversifikaciju naše ekonomije. To mora biti ključni cilj i prije i nakon članstva Crne Gore u Evropskoj uniji - poručio je Mulešković.

Autorka uvodnika izvještaja Gordana Đurović kazala je da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti svoj razvoj u velikoj mjeri zasnivala na stranim direktnim investicijama, navodeći da je trgovinsko povezivanje sa Evropskom unijom napredovalo brže od investicionog.

Ona je saopštila da približno trećina priliva stranih direktnih investicija formalno dolazi iz država EU, dok se sa tim tržištem odvija oko polovine ukupne crnogorske trgovine.

- Ako kažemo da imamo razvojni model zasnovan na stranim direktnim investicijama, onda je jasno da je trgovina napredovala brže. Zbog toga moramo više raditi na atraktivnosti naših sektora - rekla je Đurović.

Prema njenim riječima, investitore je u Crnoj Gori do sada prvenstveno privlačila lokacija, posebno tržište nekretnina, dok je potrebno stvarati uslove za ulaganja koja donose tehnologiju, nove brendove i razvoj proizvodnih djelatnosti.

Đurović je ocijenila da bi pristupanje Evropskoj uniji moglo poboljšati percepciju crnogorskih institucija, vladavine prava i političke stabilnosti, a time podstaći i veći priliv kapitala iz EU. Ipak, upozorila je da članstvo samo po sebi nije garancija rasta investicija.

- Može doći do početnog pozitivnog efekta nakon pristupanja, ali niko ne može garantovati rast stranih direktnih investicija. Mnogo će zavisiti od domaćeg poslovnog ambijenta, spremnosti države da ponudi dodatne podsticaje, ali i od geopolitičkih okolnosti - rekla je Đurović.

Kao ozbiljno ograničenje razvoja izdvojila je nedostatak investicija u realnom sektoru, navodeći da je učešće prerađivačke industrije u bruto dodatoj vrijednosti palo ispod deset odsto i da je na najnižem nivou od obnove nezavisnosti.

- Moramo učiniti mnogo više kako bismo promijenili takvu strukturu, posebno kroz ozelenjavanje ekonomije i ulaganja u proizvodne sektore - poručila je Đurović.

Ona je zaključila da će ulazak na tržište EU donijeti snažniju konkurenciju i izazove za crnogorske kompanije, ali da očekuje da će koristi od članstva biti znatno veće od troškova.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša, podsjetio je da već duže ukazuje na nepovoljnu strukturu stranih direktnih investicija, dodajući da nije pristalica njihovog ocjenjivanja samo na osnovu apsolutnih iznosa.

- Apsolutni iznosi u posljednjem periodu imaju veze i sa inflacijom, koja značajno povećava cijene građevinskog materijala i vrijednost samih investicija - kazao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, suština je utvrditi da li strane direktne investicije doprinose diversifikaciji privrede.

- Crnogorsku ekonomiju definišem jednom rečenicom – ona raste, ali se ne razvija. Odnosno, ne razvija se dinamikom koja bi trebalo da prati njen rast - rekao je Mugoša.

On je naveoda nije zadovoljan trendom povećanja ulaganja u nekretnine, jer takve investicije mogu donijeti kratkoročne rezultate, ali ne rješavaju strukturne probleme ekonomije, ocijenjujući da su mnogo važnije produktivne investicije koje će u Crnu Goru donijeti nova znanja i prakse, ali i otvoriti prostor za zapošljavanje.

Mugoša smatra da se pitanje investicija mora posmatrati zajedno sa velikim spoljnotrgovinskim deficitom.

Prema podacima koje je iznio, deficit je prethodne godine dostigao istorijski maksimum u apsolutnom iznosu, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na istorijskom minimumu od 12,8 odsto.

- Turizam može da nadoknadi dio naših nedostataka, ali ekonomija ne može da se zasniva samo na turizmu i potrošnji - rekao je Mugoša.

On je naveo da je deficit posljedica nedovoljne proizvodnje i izvoza, dodajući da razvoj crnogorske ekonomije, osim na turizmu, mora biti zasnovan i na energetici, poljoprivredi, drvopreradi i informacionim tehnologijama.

- Nadam se da će strane direktne investicije u periodu pred nama dati mnogo veći doprinos diversifikaciji crnogorske ekonomije. To treba da bude naš zajednički cilj - zaključio je Mugoša.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.