Država planira zaduženja od 3,2 mlrd EUR do 2029: Najveći dio za otplatu postojećeg duga

Crnoj Gori će u periodu od 2027. do 2029. godine za potrebe finansiranja biti potrebno oko 3,2 mlrd EUR, pri čemu će se oko 2,4 mlrd EUR, odnosno tri četvrtine ukupnog iznosa, odnositi na refinansiranje i otplatu postojećeg državnog duga, dok će preostala sredstva biti usmjerena na finansiranje prioritetnih kapitalnih i razvojnih projekata.

To je navedeno u projekcijama kretanja javnog duga za period 2026–2029. godine, koje su sastavni dio Predloga smjernica makroekonomske i fiskalne politike.

Kako se navodi, na buduće zaduživanje države prvenstveno će uticati potrebe za otplatom postojećih obaveza i realizacijom strateških investicija, dok najveći dio dospijeća čine obaveze po osnovu domaćih i međunarodnih obveznica, kredita kineske Exim banke za prvu dionicu autoputa Bar–Boljare, aranžmana sa Svjetskom bankom i sindiciranog kredita iz 2025. godine.

Najveće pojedinačne obaveze dospijevaju 2027. godine, kada na naplatu stiže euroobveznica iz 2020. godine u vrijednosti od 750 mil EUR, kao i domaća obveznica emitovana za građane od oko 50 mil EUR. U 2029. godini dospijeva i euroobveznica iz 2019. godine vrijedna 500 mil EUR.

Ministarstvo finansija planira da sredstva za buduće obaveze obezbijedi kroz više izvora finansiranja. U toku su pregovori sa Svjetskom bankom o novoj garanciji zasnovanoj na razvojnoj politici (PBG), koja bi omogućila kreditni aranžman sa komercijalnim bankama do 500 mil EUR krajem 2026. ili tokom 2027. godine, pod povoljnijim uslovima od standardnog tržišnog zaduživanja.

Istovremeno će biti nastavljena saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama kroz razvojne programe, uključujući aranžmane sa Francuskom agencijom za razvoj u vrijednosti od 100 mil EUR i OPEK međunarodnim fondom za razvoj od 50 mil EUR. Ministarstvo planira da i dalje koristi domaće tržište kroz kredite i emisije obveznica, dodaje se u dokumentu.

Prema projekcijama, za servisiranje duga u 2027. godini biće potrebno obezbijediti oko 1,12 mlrd EUR, dok će taj iznos u 2028. pasti na oko 363 mil EUR. U 2029. godini potrebe za otplatom ponovo će porasti na oko 883 mil EUR zbog dospijeća euroobveznice od 500 mil EUR.

Pored servisiranja duga, država planira nastavak finansiranja velikih razvojnih projekata. Među najznačajnijim su nastavak izgradnje autoputa Bar–Boljare, izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra vrijednog 313 mil EUR, ulaganja u obrazovanje, željezničku infrastrukturu, odbranu, zaštitu životne sredine i ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27, kao i projekte saobraćajne, komunalne, energetske i digitalne infrastrukture.

Na dinamiku javnog duga uticaće i sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Crnoj Gori je kroz ovaj instrument opredijeljeno oko 383 mil EUR, od čega dvije trećine predstavljaju povoljne kredite, a jedna trećina bespovratna sredstva. Do juna 2026. godine odobreno je 89 mil EUR, dok se očekuje da preostala sredstva budu angažovana do kraja 2027. godine.

U dokumentu se navodi da će bruto javni dug privremeno porasti tokom 2026. godine zbog stvaranja fiskalne rezerve za obaveze koje dospijevaju naredne godine. Krajem 2026. depoziti Ministarstva finansija trebalo bi da dostignu 941,7 mil EUR.

Nakon toga očekuje se postepeno smanjenje učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu. Prema projekcijama, javni dug će sa 67,98% BDP-a u 2026. godini pasti na 63,79% u 2027, zatim na 63,54% u 2028. i na 59,93% BDP-a do kraja 2029. godine.

Vlada ocjenjuje da će projektovani privredni rast, uz odgovorno upravljanje javnim finansijama, omogućiti istovremenu realizaciju velikih investicionih projekata, uredno servisiranje svih dospjelih obaveza i postepeno smanjenje relativnog nivoa zaduženosti države.