MF: Bez smanjenja akciza gorivo bi bilo još skuplje

Da nije bilo odluke o smanjenju akciza na gorivo, poskupljenje bi sa najnovijim obračunom bilo i više, poručili su iz Ministarstva finansija. U Udruženju naftnih kompanija tvrde da nije urađeno u mjeri mogućeg, već je izvršna vlast prošle nedjelje smanjila akcizu na dizel trideset procenata, a ove sedmice korigovala za deset. Građani komentarišu da nije skuplje samo gorivo, već i ostali proizvodi i usluge, ali kako ocjenjuju, to ne utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

Cijenu goriva ne formira Vlada. Visina zavisi od kretanja na tržištu kursa dolara te transporta, napisao je na mreži X državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković. Država može, precizirao je, uticati na cijenu kroz poresku politiku i umanjenje akciza, a snizila ih je, navodi, prije prošlonedjeljnog obračuna. Da ta mjera nije na snazi, današnja cijena eurodizela ne bi iznosila 1,79 po litru, već bi bila približno 1,95. Čak šesnaest centi skuplja. Drugim riječima, Vlada ne može da utiče na ratove, geopolitičke krize ili cijenu nafte na svjetskim berzama, ali može da uradi ono što je u njenoj nadležnosti – da umanji poresko opterećenje kada okolnosti to dozvoljavaju i na taj način zaštiti standard građana. Upravo to je i učinjeno.

Obračun je mogao biti drugačiji, tvrde u Udruženju naftnih kompanija. Pa umjesto dvanaest i trinaest centi na benzin, odnosno četrnaest na dizel, poskupljenje bi bilo blaže, tvrdi Draško Striković.

- Umjesto da smanji, ili barem zadrži umanjenje akciza, ona je donijela odluku da vrati punu akcizu za benzine, a da za dizel poveća akcizu, odnosno umanjenje sa 30% vrati na 10%, čime je doprinijela da opet cijene goriva, za, recimo, za eurodizel porastu za 14 centi - objašnjava Striković.

Akcize, metodologija obračuna ipak nemaju značaj za građane. Njih interesuje krajnji ishod, a to je da ne raste samo cijena goriva, već i ostalih proizvoda i usluga. Kod nas se dešava taj trend.

Anketirani građani ističu da kad odu cijene goriva, odu i cijene drugih proizvoda i kada se spuste cijene goriva, ostale ostaju tamo gdje su bile na najvišem nivou. Smatraju i da se ne prate kretanja na svjetskom tržištu.

A cijene od izbijanja sukoba na Bliskom istoku rastu. Krajem februara na našim benzinskim pumpama litar benzina točio se za 1.40 eura. Danas je 37 centi skuplji. Dizel je bio 1,34, sada euro i sedamdeset devet centi. Poskupljenja, konstatuju građani, ne smanjuju gužve u saobraćaju.

Ako je za utjehu, stanovnici Albanije litar dizela plaćaju dva i dvadeset, u Srbiji malo iznad euro i devedeset. Model za stabilizaciju cijene goriva kod nas je, nedavno je saopštio našem radiju analitičar Davor Dokić, da Vlada smanji akcizu na dizel za 50% ili da intervenišu poslanici kroz izmjenu Zakona o PDV-u i smanje stopu od 21%.