Ulazimo u petogodišnji investicioni ciklus u željeznicu vrijedan 14,36 mlrd EUR! - U fokusu Koridor 10, regionalne i međunarodne veze

Nacionalnim programom javne željezničke infrastrukture za period od 2025. do 2029. godine Srbija planira nastavak i završetak započetih željezničkih projekata, ali i pripremu nove generacije investicija na ključnim pravcima domaće i međunarodne mreže. U narednih pet godina akcenat će, kako se vidi u Predlogu Nacionalnog programa javne željezničke infrastrukture od 2025. do 2029. godine, koji je objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, biti na modernizaciji magistralnih pruga, povećanju bezbjednosti i interoperabilnosti, kao i usklađivanju sa standardima Evropske unije.

Ukupna investiciona vrijednost svih željezničkih projekata u Srbiji u narednih pet godina, prema podacima iz dokumenta, iznosi oko 14,36 mlrd EUR.

U fazi izvođenja radova i pripreme za izvođenje, ukupna investiciona vrijednost iznosi preko 3,6 milijardi EUR, dok dodatnih 7,5 milijardi RSD i 1,25 milijardi USD ide u projekte poput rekonstrukcije pruga Beograd–Niš, Niš–Dimitrovgrad, modernizacije mađarsko-srpske železnice, izgradnje novih pruga i mostova, kao i hitne obnove željezničke infrastrukture.

Projekti u fazi planiranja i pripreme tehničke dokumentacije, čija vreijdnost dostiže skoro 4 milijarde EUR, obuhvataju ključne dionice poput Brestovac–Preševo, Stara Pazova–Šid, Stalać–Kraljevo–Rudnica i Valjevo–Vrbnica.

Takođe, ugovorena je izrada tehničke dokumentacije za šest projekata iz budžeta Republike Srbije, sa ukupnom vrijednošću od 1,5 milijardi EUR, uključujući rekonstrukciju pruga Vrbas–Sombor i Pančevo–Subotica, kao i izgradnju novih stanica u Beogradu.

Planirani projekti za koje još nije određena tehnička dokumentacija i izvori finansiranja obuhvataju pruge poput Lapovo–Kraljevo, Subotica–Sombor–Novi Sad, Niš–Zaječar i Valjevo–Loznica, sa procijenjenom vrijednošću od više od 4 milijarde EUR.

U dokumentu se podsjeća da je više od polovine željezničke mreže u Srbiji izgrađeno u 19. veku, prosječna starost kolosijeka iznosi oko 55 godina, a vozovi se na gotovo polovini pruga kreću brzinama manjim od 60 kilometara na sat.

Prema Nacionalnom programu razvoja željezničke infrastrukture, ukupna dužina pruga u Srbiji iznosi 3.379 kilometara, od čega je čak 90% jednokolosjеčno. Dvokolosječne pruge čine tek desetinu mreže, dok je na magistralnim pravcima takvih dionica svega 19,5%, što ozbiljno ograničava kapacitet saobraćaja, naročito na međunarodnim i tranzitnim pravcima.

Poseban problem predstavljaju brzine. Samo 6,27% pruga omogućava saobraćaj brzinama većim od 100 km/h, dok su na velikom broju dionica uvedene tzv. lagane vožnje zbog dotrajalosti infrastrukture i nedovoljnog održavanja u prethodnim decenijama.

Putni prelazi – najslabija karika sistema

Bezbjednost na putnim prelazima ostaje jedan od najvećih izazova. Na željezničkoj mreži u Srbiji postoji ukupno 1.730 putnih prelaza, a manje od 30% njih ima odgovarajuću signalno-sigurnosnu zaštitu.

Plan predviđa njihovo postepeno ukidanje ili denivelaciju, naročito na magistralnim prugama, kao i ugradnju savremenih automatskih polubranika, video-nadzora i dodatne zaštite pješaka i biciklista u urbanim sredinama. Procjene pokazuju da je za rješavanje ovog problema potrebno oko 430 miliona evra, uz neizbježno učešće lokalnih samouprava.

I. Žikić

Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture

Predlog Nacionalnog programa javne železničke infrastrukture od 2025 do 2029 godine

rekonstrukcija pruge