Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
"Oživljavanje" bedema značajno za očuvanje bogatog nasljeđa Kotora
Komentari
Tvrđava na brdu Sveti Ivan (Foto: Pixabay / falco)
Projekat sanacije bedema Sv. Franja predstavlja značajnu investiciju vrijednu 375.000 USD, glavni finansijer je Vlada SAD putem Ambasadorskog fonda za zaštitu kulturne baštine (AFCP grant programa), najprestižnijeg programa ove vrste u svijetu.
Koordinatorka Kancelarije za međunarodne projekte opštine Kotor Nađa Vukasović ističe u razgovoru za Pobjedu da je ovaj fond izuzetno konkurentan jer se svake godine globalno podrži svega oko dvadeset projekata.
- Od njegovog osnivanja 2001. godine do danas, u Crnoj Gori je podržano sedam projekata, a čak tri puta je podržan projekat iz Kotora. Prvi je bio rekonstrukcija rampi na sjevernom bedemu, zatim konzervacija franjevačkog samostana kod južnih vrata, i sada ubjedljivo najveći – projekat sanacije položaja Sv. Franjo. Opština Kotor je nosilac projekta i učestvuje kao partner, obezbjeđuje logističku podršku i dodatno ulaganja nakon konzervacije, a najvažnije je ulaganje u rekonstrukciju pristupnih stepenica ka poziciji Sv. Franjo. Ovo predstavlja primjer uspješnosti i kontinuiteta, kada se na temelju ranijih projekata nastavlja obnova bedema i da se svaka nova faza gradi na postignutom iskustvu i povjerenju - kazala je Vukasović.
Naglašava da su konzervatorski radovi ovog tipa veoma osjetljivi i često se tokom procesa pojave novi nalazi, što može uticati na planiranu dinamiku projekta.
- U takvim slučajevima, izvođač se uvijek konsultuje sa stručnim nadzorom i Upravom za zaštitu kulturnih dobara. Na taj način osiguravano je da svaki naredni korak bude u skladu sa stručnim smjernicama i principima zaštite kulturne baštine. Sve to je dio odgovornog pristupa zaštiti baštine, jer nam je prioritet da se kotorski bedemi sačuvaju na najbolji mogući način za buduće generacije - kaže Vukasović.
Ona ističe da se prvi put nakon austrougarske vladavine na gornjim bedemima radi ozbiljno i sistematski.
- Ovo je ujedno i prvi projekat koji je stručno dokumentovaoi istražio ovaj dio fortifikacije, do kojeg su decenijama rijetko pristupali čak i stručnjaci. Iako se radovi izvode u izuzetno složenim uslovima, gotovo kao u srednjem vijeku, bez mehanizacije, ručno, uz veliko logističko zalaganje, upravo ta posvećenost daje snagu i motiv da damo svoj doprinos i produžimo život bedema, jer kroz njih i mi živimo - kaže Vukasović.
Projekat ima izuzetan značaj za očuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa Kotora. Kotorske gradske zidine, uključujući i artiljerijski bastion Sv. Franja, dio su svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a – prvi put su upisane na Listu UNESCO 1979. godine, a od 2016. i formalno kao dio serijske UNESCO nominacije "Venecijanska fortifikacija 15–17. vijeka".
- Sanacija bedema Sv. Franja direktno doprinosi ispunjavanju obaveze zaštite te univerzalne vrijednosti, sprečava se gubitak originalne materijalne supstance i propadanje jednog autentičnog primjera renesansne fortifikacione arhitekture Kotora. U konstruktivnom smislu, projekat osigurava stabilnost zidina, uklanja opasnost od daljeg urušavanja i produžava vijek trajanja ovog spomenika kulture. Istovremeno, kroz restauraciju se vraća izvornost i čitljivost arhitektonskih elemenata (poput topovskih otvora, kruništa zida, stražarske kule), što omogućava bolje razumijevanje istorije grada. Važno je istaći i da projekat ima edukativnu i promotivnu vrijednost – podiže svijest javnosti o značaju očuvanja baštine i daje primjer dobre prakse kako se stručnim radom može sačuvati nasljeđe za buduće generacije. Oživljavanjem položaja Sv. Franja obogatiće se kulturni pejzaž Kotora i osnažiti status Kotora kao grada koji brine o svojoj svjetskoj baštini - kazala je ona.
Očuvanje baštine
Projekat obuhvata cjelovitu konzervaciju, restauraciju i konstruktivnu sanaciju oštećenog dijela južnih gradskih bedema iznad južnih vrata Kotora, uključujući artiljerijski položaj Sv. Franja iz 16. vijeka. Izvode se radovi uklanjanja vegetacije koja je zarasla u zidove, čišćenje i ispiranje kamenih površina, stabilizacija zidnih struktura, zidanje i popunjavanje urušenih djelova, injektiranje pukotina i restauracija oštećenih elemenata poput topovskih otvora i krune zida. Vukasović ističe da se projektom postiže trajna stabilizacija i zaštita ovog dijela fortifikacije, sprečava se dalje urušavanje i osigurava bezbjednost posjetilaca, uz očuvanje autentičnog izgleda venecijanske vojne arhitekture.
- Time će se sačuvati vrijedan segment UNESCO baštine Kotora i stvoriti uslovi da se nakon restauracije ponovo uspostavi pristup (rekonstrukcijom stepeništa) ka ovom platou. U konačnici, obnovljeni položaj Sv. Franja dobiće novu namjenu kao atraktivan prostor, zahvaljujući svom položaju i pogledu, može postati mala slikovita lokacija za kulturne programe na otvorenom i vidikovac za posjetioce - kaže Vukasović.
Prije početka projekta stanje bedema Sv. Franja bilo alarmantno
Bedem (artiljerijski položaj) Sv. Franja nalazi se na južnom obodu kotorske tvrđave, neposredno iznad južnih gradskih vrata (Vrata od Gurdića). Riječ je o manjoj utvrđenoj platformi (luneti) površine oko 60 m² na padinama brda Sv. Ivan, koja je dugo vremena bila zapuštena i zarasla u mediteransko rastinje pa gotovo "nevidljiva" iz grada. Vukasović podsjeća da ovaj dio zidina nikada ranije nije bio temeljno restauriran, zbog čega je tokom vremena došlo do ozbiljnog degradiranja strukture, zidovi su napukli i djelimično se obrušili usljed vremena i vegetacije.
- Posljednjih godina bili su vidljivi znaci urušavanja: djelovi lica zida su se odvalili (naročito nakon obilnih kiša i zemljotresa), a zabilježeno je i veće obrušavanje u septembru 2019. godine. Kao privremena mjera, na kritične djelove položaja bila je postavljena čelična zaštitna mreža radi sprečavanja daljeg raspadanja zidnog materijala koji je prijetio da se ospe na stazu prema južnim vratima. Dakle, prije početka projekta stanje bedema Sv. Franja bilo je alarmantno – konstrukcija je bila nestabilna i u rasulu, što je predstavljalo rizik i za spomenik i za prolaznike - kaže Vukasović.
Realizovano oko 90% planiranih intervencija
Radovi su trenutno u poodmakloj fazi konzervacije i restauracije nakon završene početne stabilizacije. Nakon pripremnih aktivnosti krajem 2022. i početkom 2023. (izbor izvođača, postavljanje skele, čišćenje terena), u 2023. godini je sprovedena hitna stabilizacija najugroženijih djelova zida – nestabilne kamene mase su učvršćene i vraćene u prvobitan položaj gdje je bilo moguće.
- Paralelno su primijenjene konzervatorske mjere, uklonjeno je bujno rastinje i korijenje koje je prodiralo u zid, očišćene su naslage prljavštine i mikroorganizama sa kamenih površina. Pukotine u zidu injektirane su specijalnom vezivnom smjesom radi konsolidacije strukture, a spojevi (fuge) između kamenih blokova očišćeni su i iznova ispunjeni odgovarajućom malterom. Takođe se pristupilo zidanju, odnosno dopunjavanju onih djelova bedema koji su bili urušeni – koriste se isti ili slični materijali (prirodni kamen sa lica mjesta) kako bi se sačuvala autentičnost. U završnoj fazi projekta predstoji finalizacija restauratorskih radova, obnoviće se oštećeni topovski otvori (tzv. toparnice) i popločanje poda na platou, izvršiće se rekonstruisanje krune zida sa ugrađenim malternim kapama i drenažnim fugama radi boljeg odvođenja kišnice, te sanirati i ozidati gornji djelovi potpornih zidova i male stražarske kule. Sve metode koje se primjenjuju usklađene su sa konzervatorskim standardima – cilj je da se maksimalno očuva izvorna struktura, uz diskretno dodavanje novih elemenata samo tamo gdje je neophodno za stabilnost. Do sada je, prema izvještajima nadzora, realizovano oko 90 odsto planiranih intervencija, a kompletiranje radova i uklanjanje zaštitnih skela očekuje se u predviđenom roku - kazala je Vukasović.
"Tunel" na Gurdiću će biti uklonjen
Ona je pojasnila da je drvena konstrukcija u vidu privremenog tunela ispred južnih vrata na Gurdiću postavljena radi bezbjednosti građana i posjetilaca tokom izvođenja radova.
- Kako se konzervatorski radovi odvijaju na zidinama neposredno iznad ovog ulaza, postoji opasnost od otpadanja kamenih fragmenata, maltera ili alata sa skele. Privremeni natkriveni prolaz – "tunel" od drvene građe služi kao zaštitna galanterija koja presrijeće i zaustavlja eventualno obrušavanje materijala, čime štiti prolaznike i ulazna vrata u grad. Ovakve mjere su bile neophodne jer je upravo na tom dijelu puta ranije dolazilo do obrušavanja zida (zbog čega je prethodno bila postavljena i zaštitna mreža). "Tunel" omogućava da južna kapija ostane otvorena za upotrebu tokom cijelog trajanja radova, a da se pritom obezbijedi siguran prolaz ispod gradilišta. Nakon završetka projekta, privremena drvena konstrukcija biće uklonjena, pošto više neće biti opasnosti od obrušavanja obnovljenog zida. Odmah potom slijedi sanacija mosta, kako bi i ovaj važan element južnog ulaza u grad bio potpuno obnovljen i bezbjedan. Već je završena i nabavka naplatnog punkta koji će biti postavljen sa južne strane, čime će se omogućiti bolja kontrola i valorizacija ovog dijela bedema. Time će se južna vrata i cijela dionica bedema predstaviti u svom punom sjaju – bez privremenih rješenja, sa stabilnim mostom, obnovljenim zidinama i unaprijeđenim uslovima za posjetioce - kazala je Vukasović.
Oživljava se dugo zanemareni dio bedema
Položaj Sv. Franja je zaista godinama bio zapušten, zarastao u vegetaciju i izvan turističkih tokova, pa se može reći da je bio "nevidljiv".
- Nakon završene konzervacije i restauracije, ovaj skroviti kutak kotorske tvrđave postaće vidljiv i uređen dio fortifikacije. Zidovi bedema su očišćeni od rastinja i vraćeni u stanje bliže izvornom – do izražaja će doći originalni kameni blokovi i arhitektonske forme bastiona. Obnoviće se i mala stražarska kućica (kula) koja je sastavni dio položaja, tako da će posjetioci moći jasno sagledati njenu svrhu i izgled. Predviđeno je i formiranje uređene pješačke staze: rekonstruisano stepenište vodiće od južnih vrata do platoa Sv. Franja, čime će ovaj prostor prvi put biti bezbjedno dostupan javnosti. Nakon konzervacije, prostor će zadržati autentičan istorijski izgled, ali će biti dopunjen diskretnom signalizacijom i info-tablama koje objašnjavaju njegov značaj. Zahvaljujući otvorenom pogledu koji se pruža prema zalivu i gradu, uređeni plato Sv. Franja moći će da funkcioniše kao vidikovac i kao mjesto za posebne događaje – planirano je da postane slikovita lokacija za manje kulturne i edukativne programe na otvorenom. Time se oživljava jedan dugo zanemareni dio bedema, spajajući ga ponovo sa gradskim životom i turističkom ponudom Kotora - kazala je Vukasović.
Istorijski podaci
Vukasović navodi da položaj Sv. Franja predstavlja dio srednjovjekovnih i renesansnih fortifikacija Kotora na brdu Sv. Ivan. Ime je dobio po nekadašnjem franjevačkom manastiru Sv. Franja, koji se nalazio izvan gradskih zidina kod izvora Gurdić (blizu današnjih južnih vrata) – taj manastir je srušen 1657. godine tokom opsade Kotora od strane Turaka, iz strateških razloga odbrane.
- Sam bastion (luneta) Sv. Franja izgrađen je sredinom 16. vijeka, u vrijeme kada Mlečani modernizuju kotorske bedeme radi odbrane od vatrenog oružja. Riječ je o tzv. fortifikacionom punktu "alla moderna" – snažnoj artiljerijskoj platformi koja je bila dizajnirana da efikasno kontroliše prilaze gradu sa južne strane, kako sa kopna tako i s mora. Zbog svog dominantnog položaja iznad Gurdić kapije, ovaj bastion je bio ključan za odbranu južnog sektora Kotora. Po stilu gradnje i arhitektonskim karakteristikama, položaj Sv. Franja veoma je sličan bastionima Bembo i Riva na sjevernoj strani kotorskih bedema, koji su građeni oko vremena čuvene opsade 1539. godine (napad admirala Hajrudina Barbarose). Ti sjeverni bastioni pripisuji se čuvenim mletačkim graditeljima iz porodice Sanmikeli, pa se pretpostavlja da je i bastion Sv. Franja mogao biti projektovan u njihovoj školi ili pod njihovim uticajem. Kroz vjekove, položaj Sv. Franja je svjedočio mnogim istorijskim događajima – trpio je oštećenja tokom opsada i zemljotresa (posebno nakon velikog zemljotresa 1667. godine), ali je više puta popravljen i ojačan u doba mletačke uprave. Danas, iako djelimično ruiniran, on i dalje predstavlja izuzetno vrijedan, autentičan segment odbrambenog sistema Kotora, koji svjedoči o razvoju fortifikacija i turbulentnoj istoriji ovog grada - kaže Vukasović.
U blizini:
300 m
Fotografije:
Opis:
Vidi sve
Info sa lokala:
Kotor
Komentari
Vaš komentar
Šta vrijedno posjetiti/vidjeti u okolini?
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.