NavMenu

Izabrano pobjedničko rješenje za buduće zdanje Prirodnjačkog muzeja i Park prijateljstva - Pješački most do Velikog ratnog ostrva (FOTO)

Izvor: eKapija Petak, 19.04.2024. 13:15
Komentari
Podeli
Pobjedničko rešenje na konkursu (Foto: Prirodnjački muzej)Pobjedničko rešenje na konkursu
Zgrada na čijoj fasadi se reflektuju obrisi obližnjeg Muzeja savremene umjetnosti, panoramski točak, bogato ozelenjene pješačke staze, pristan za brodiće i veza sa Velikim ratnim ostrvom dio su zamisli prvonagrađenog rješenja na arhitektnosko-urbanističkom konkursu za područje Parka prijateljstva i budućeg zdanja Prirodnjačkog muzeja u ovom dijelu grada.

Ovo rješenje, koje je nagrađeno sa 2,5 miliona dinara za taj prostor predložio je arhitektaonski studio MITarh d.o.o. iz Beograda, odnosno akademik prof. Branislav Mitrović, doc. dr Đorđe Alfirević, Uroš Majstorović, Dušan Grujović, i Dušan Međedović. U timu su bili i projektanti Ivana Lakić i Stefan Lakić, kao i projektanti - saradnici Jelisaveta Arsenović i Ivana Nikolić, navodi se na sajtu Društva arhitekata Beograda (DAB) koje je sprovelo konkurs.

Pobedničko rješenje - deo parka sa panoramskim točkom (Foto: Prirodnjački muzej)Pobedničko rješenje - deo parka sa panoramskim točkom

- Predloženo rješenje predstavlja simbiozu otvorenog i zatvorenog prostora u okviru jedinstvenog sklopa. Takva jukstapozicija izražava ideju o totalitetu prirode kao fenomena i međusobnom odnosu njenih gradivnih djelova. Potčinjenost nove građevine morfologiji lokacije i neposrednog okruženja podcrtava supremaciju prirodnog nad man-made artefaktima. Formirana je svojevrsna platforma za tumačenje univerzalnih procesa i metaforični prikaz kretanja i razvoja elemenata od kojih je sazdan svijet. Smjena godišnjih doba mijenja dio priobalja koje je uključeno u sklop muzeja pa objekat asocira i na živi organizam koji prikazuje diktat prirode i cikličnost vremenskog toka. Prirodni ekosistem proizveden je u muzejski eksponat - navodi se između ostalog u obrazloženju koncepta prvonagrađenog rješenja u kome se dodaje da povezvanje zatvorenog i otvorenog prostora u jednu cjelinu posljedično stvara čvorište osnovnih elemenata - tla, vode i vazduha koji prikazuju temeljnu strukturu univerzuma.

Okosnica uređenja je, kako se naglašava pešački pravac jugoistok – sjeverozapad na koji se vezuju novi sadržaji parka na Ušću. Na jugoistočnom kraju trase nalazi se pristup parku sa Brankovog mosta posle čega se ozelenjenom promenadom dolazi do Muzeja 21 vijeka te, preko kompleksa prirodnjačkog muzeja potez biva akcentiran panoramskim točkom.

Pobjedničko rješenje - veza sa ostrvom (Foto: Prirodnjački muzej)Pobjedničko rješenje - veza sa ostrvom

- Muzejski kompleks je postavljen u sjeverozapadnom dijelu konkursne parcele i pruža se, linearno, duž obale rukavca Dunava, naspram Velikog ratnog ostrva. Dio obale i pripadajuće akvatorije pomenutog rukavca uključen je u sklop muzeja predstavljajući njegov otvoreni dio. Krećući se opisanim pravcem, posjetioci se uvode u središte muzejskog kompleksa gdje se njihova kretanja razlažu na dio koji prati rub obale i trasu-most koja se pruža preko vodene površine. Kolski pristup garaži kompleksa ostvaren je sa bulevara Nikole Tesle. Kompleks je postavljen iza zaštitnog bedema priobalja dok je njegov otvoreni dio – akvatorija prepuštena mijenama godišnjih doba. Zatvoreni dio muzeja je pokriven zelenim krovom pa se, vizuelno, utapa u morfologiju terena, koji će biti u cjelosti dostupan javnosti - pojašnjava se u obrazloženju.

Okosnica materijalizacije prostora je, kako se ističe, koncept pokrivanja objekta ozelenjenim slojem zemlje što sklop čini energetski efikasnim u najvećoj mogućoj mjeri.

Pobjedničko rješenje (Foto: Prirodnjački muzej)Pobjedničko rješenje
Druga nagrada u iznosu od 1.25 miliona dinara dodijeljena je autorima Dušanu Stojanoviću i Pavlu Stamenoviću u čijem timu su bili i saradnici projektanti Đorđe Jovanović, Vesna Janković, Andrej Jovanović, Mina Matković i Nikola Jocić, dok je treća nagrada u iznosu od 625.000 dinara dodeljena birou Dejan Miljković arhitekti d.o.o. (autori prof. arh. Dejan Miljković, Vida Nedeljković, Luka Rajšić i Jelena Milinković i saradnici prof. arh. Dejan Vasović (konstrukcija) i student Milovan Srećković). Žiri, na čijem čelu je bio arhitekta Ivan Rašković, odlučio se i za dva jednakovrijedna otkupa od po 300.000 dinara koja su dodijeljena timu koji su činili Natalija Mrdović, Nemanja Čulić, Sara Dimitrijević, Katarina Popović i Mihailo Miljanić, kao i studiju AKVS arhitektura Beograd (autori Anđela Karabašević Sudžum i Vladislav Sudžum i projektanti Vuk Zlatković, Filip Popović, Marija Matijević i Mrđan Keković).

Drugonagrađeno rešenje (Foto: Prirodnjački muzej)Drugonagrađeno rešenje

Na ovaj konkurs, koji je raspisan novembra prošle godine, stiglo je, podsjetimo, ukupno osamnaest idejnih rješenja. Prirodnjački muzej raspisao je ovaj konkurs kako bi ova ustanova kulture od nacionalnog značaja riješila višedecenijski problem neadekvatnog smještaja i prvi put u svojoj vjekovnoj istoriji dobila namjensku zgradu.

Učesnici su u okviru ovog konnkursa, pods.etimo, imali dva zadatka. Prvi je bio urbanistički, da ponude lokacije za Prirodnjački muzej i muzej um.etnosti 21. vijeka, akvarijum i panoramski točak na području od 60 hektara oivičenom Brankovim mostom, Bulevarom Nikole Tesle, hotelom Jugoslavija i šetalištem uz Dunav i Savu. Drugi zadatak je bio arhitektonski – da daju rješenje za novo zdanje Prirodnjačkog muzeja.

Treća nagrada po odluci žirija (Foto: Prirodnjački muzej)Treća nagrada po odluci žirija

Izabrani radovi biće osnov za izradu urbanističkog projekta za područje Parka prijateljstva – Ušće i projektne dokumentacije za gradnju Prirodnjačkog muzeja. Budući Prirodnjački muzej, podsjetimo, prostiraće se na 15.000 kvadratnih metara, parcela na kojoj će biti sagrađen imaće 4.800 kvadrata, a zdanje će moći da bude maksimalno 20 metara visine, što je visina koja odgovara Muzeju savremene umjetnosti.

D.A.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Posle više od pet decenija nakon formiranja 1961 godine, Park prijateljstva i dalje predstavlja jedinstven park po svom konceptu nastanka. Ovo mesto se vezuje za Prvi samit nesvrstanih u Beogradu i posetu najviših državnika sveta, čuva sećanje na važne događaje i ličnosti jugoslovenske i svetske istorije druge polovine XX veka.

Na prostoru parka su državnici, zvanične delegacije i znameniti gosti Beograda sadili po jedno stablo, koje svedoči o istorijskim događajima i ličnostima objedinjenim kroz ideju mira i prijateljstva, kao trajnu uspomenu koja u svojoj simboličnoj ravni čini jedinstven urbani entitet.

Prvo idejno rešenje Parka izradio je inženjer Urbanističkog zavoda Beograda Vladeta Đorđević. Prema njegovom rešenju aleja mira je postavljena na blago uzdignutom platou okružena raznovrsnim fontanama, a u samom centru parka planiran je veliki obelisk u čijem podnožju bi bila ispisana imena zemalja učesnica Prve konferencije nesvrstanih. Plato Aleje je zamišljen u vidu popločane staze, vrtno-arhitektonski obrađen od dekorativnih ploča, cvetnjaka i skulptura. Parkovska površina je tako rešena da interne staze formiraju pojedinačne parcele, u kojima bi svaka zemlja izložila svoje simbole, etnološka obeležja, kopije skulptura, specifične vrtne detalje i biljne vrste. (https://www.zelenilo.rs/)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.