NavMenu

Osamnaest radova stiglo na urbanističko-arhitektonski konkurs za zdanje Prirodnjačkog muzeja u Parku prijateljstva

Izvor: Politika Petak, 29.03.2024. 14:13
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija / Aleksandra)
Osamnaest idejnih rješenja nove zgrade Prirodnjačkog muzeja u trci je za izbor najboljeg na urbanističko-arhitektonskom konkursu za područje Parka prijateljstva – Ušće, koji je raspisan novembra prošle godine. Rezultate tog javnog takmičenja koje je naručio Prirodnjački muzej kako bi ova ustanova kulture od nacionalnog značaja riješila višedecenijski problem neadekvatnog smještaja i prvi put u svojoj vekovnoj istoriji dobila namjensku zgradu biće poznati 19. aprila. Žiriranje počinje, kaže Ivan Rašković, predsjednik žirija i Društva arhitekata Beograda koje sprovodi konkurs.

– Zadovoljni smo odzivom budući da je tema složena i zahtjevna – kratko je prokomentarisao Rašković.

Učesnici su imali dva zadatka: urbanistički – da ponude lokacije za Prirodnjački muzej i muzej umetnosti 21. vijeka, akvarijum i panoramski točak na području od 60 hektara oivičenom Brankovim mostom, Bulevarom Nikole Tesle, hotelom Jugoslavija i šetalištem uz Dunav i Savu, i arhitektonski – da daju rješenje za novo zdanje Prirodnjačkog muzeja.

Izabrani radovi na konkursu biće osnov za izradu urbanističkog projekta za područje Parka prijateljstva – Ušće i projektne dokumentacije za gradnju Prirodnjačkog muzeja, koja je određena kao jedan od strateških prioriteta razvoja kulture Republike Srbije od 2021. do 2025. godine.

Budući Prirodnjački muzej prostiraće se na 15.000 kvadratnih metara, parcela na kojoj će biti sagrađen imaće 4.800 kvadrata, a zdanje će moći da bude maksimalno 20 metara visine, što je visina koja odgovara Muzeju savremene umjetnosti.

Za muzej umjetnosti 21. vijeka planirano je da bude u blizini postojećeg Muzeja savremene umjetnosti (on, kao ni prostor oko njega, nisu obuhvaćeni konkursom), na javnoj zelenoj površini parka, parcela od 8.300 kvadrata – područje između Brankovog mosta, ulice Ušće, njenog nastavka i Bulevara Nikole Tesle. Zdanje novog muzeja, takođe od nacionalnog značaja, imaće 25.000 kvadratnih metara.

Površine objekta akvarijuma i placa na kojem će ta zgrada biti podignuta biće petostruko manje. Glavni akvarijum imaće zapreminu od dva miliona litara, a godišnje će ga, otprilike, posetiti do 600.000 ljudi.

Panoramski točak je, u odnosu na sve ostale sadržaje predviđene planskom dokumentacijom, najprivremenijeg karaktera, navedeno je u programu konkursa. Njegova maksimalna visina trebalo bi da bude 85 metara, a oko točka će biti određena bezbjednosna zona od 120 metara u okviru koje nije dozvoljena izgradnja niti postavljanje objekata.

Aktuelni konkurs pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture neće biti jedina arhitektonska utakmica na kojoj će arhitekte odmeriti snagu svojih ideja na najvrednijem prostoru kontakta grada i rijeka. Jer i idejna rješenja objekata muzeja umjetnosti 21. vijeka i akvarijuma tražiće se na novom konkursu.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Posle više od pet decenija nakon formiranja 1961 godine, Park prijateljstva i dalje predstavlja jedinstven park po svom konceptu nastanka. Ovo mesto se vezuje za Prvi samit nesvrstanih u Beogradu i posetu najviših državnika sveta, čuva sećanje na važne događaje i ličnosti jugoslovenske i svetske istorije druge polovine XX veka.

Na prostoru parka su državnici, zvanične delegacije i znameniti gosti Beograda sadili po jedno stablo, koje svedoči o istorijskim događajima i ličnostima objedinjenim kroz ideju mira i prijateljstva, kao trajnu uspomenu koja u svojoj simboličnoj ravni čini jedinstven urbani entitet.

Prvo idejno rešenje Parka izradio je inženjer Urbanističkog zavoda Beograda Vladeta Đorđević. Prema njegovom rešenju aleja mira je postavljena na blago uzdignutom platou okružena raznovrsnim fontanama, a u samom centru parka planiran je veliki obelisk u čijem podnožju bi bila ispisana imena zemalja učesnica Prve konferencije nesvrstanih. Plato Aleje je zamišljen u vidu popločane staze, vrtno-arhitektonski obrađen od dekorativnih ploča, cvetnjaka i skulptura. Parkovska površina je tako rešena da interne staze formiraju pojedinačne parcele, u kojima bi svaka zemlja izložila svoje simbole, etnološka obeležja, kopije skulptura, specifične vrtne detalje i biljne vrste. (https://www.zelenilo.rs/)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.