Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Električna vozila u Evropskoj uniji uveliko u primejeni ali sistem još nije
Komentari
(Foto: eKapija/S.M.)
(Foto: European Alternative Fuels Laboratory)
Takav rast omogućuje, ali i zahteva sistemske promene u pristupu saobraćaju, objašnjava dr Vedran Kirinčić sa Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
E vozila više nisu eksperiment
U posljednjih deset godina tržište električnih vozila prošlo je transformaciju kakva se rijetko viđa u energetici ili saobraćaju. Globalna prodaja raste iz godine u godinu. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalni vozni park električnih vozila bi prema aktualnim projekcijama mogao da poraste na oko 240–250 miliona do 2030. godine.
Istovremeno, cijene baterija pale su višestruko, čime su električna vozila postala dostupna znatno širem krugu korisnika nego prije samo desetak godina.
U tom smislu, električna vozila više nisu ni eksperiment ni nišna tehnologija. Postala su dio svakodnevne upotrebe.
Međutim, upravo tu dolazimo do ključnog nesklada koji obilježava trenutnu fazu tranzicije.
Iako se tehnologija razvija brže nego ikad, sistemi u koje se ta tehnologija uvodi (elektroenergetska mreža, infrastruktura za punjenje i modeli upravljanja potrošnjom) ne prate taj tempo na isti način.
Razlog nije samo tehničke prirode. Riječ je o sistemima koji su razvijani decenijama za potpuno drugačiji obrazac potrošnje, u kojem su proizvodnja i potrošnja bili relativno predvidivi, a saobraćaj gotovo u potpunosti odvojen od elektroenergetskog sistema.
Elektrifikacija saobraćaja mijenja upravo tu osnovnu pretpostavku.
Tehnologija spremna - sistem nije
Većina aktuelnih rasprava i dalje je usmjerena na pojedinačne komponente: koliko brzo raste prodaja vozila, koliko pada cena baterija ili koliko se novih punionica instalira.
Ali, elektrifikacija saobraćaja nije skup izolovanih ulaganja, već promjena načina na koji funkcioniše cijeli sistem.
(Foto: European Alternative Fuels Laboratory)
Drugim riječima, tehnologija je spremna, ali sistemj još nije.
To se posebno jasno vidi u zemljama koje su najbrže elektrifikovale saobraćaj, poput Norveške, gdje velika primjena električnih vozila otvara nova pitanja vezana uz upravljanje opterećenjem mreže, vremensko usklađivanje punjenja i integraciju sa obnovljivim izvorima energije.
Slični izazovi sve su vidljiviji i u drugim dijelovima Evrope, kako se udio električnih vozila povećava.
Planiranje infrastrukture više se ne može posmatrati odvojeno od energetskog planiranja
Zbog toga će sledeća faza razvoja elektromobilnosti da bude znatno manje usmjerena na vozila, a više na integraciju.
Uklapanje u širi energetski i saobraćajni sistem
Ključna pitanja više nisu koliko imamo električnih automobila, nego kako se oni uklapaju u širi energetski i saobraćajni sistem.
To uključuje povezivanje lokalne proizvodnje energije, upravljanje potrošnjom, razvoj infrastrukture za punjenje i digitalne alate koji omogućavaju koordinaciju svih tih elemenata u stvarnom vremenu.
Upravo digitalizacija i upravljanje podacima postaju ključni elementi tranzicije, jer omogućavaju prelazak sa pasivnog na aktivno upravljanje potrošnjom.
U praksi to znači da se planiranje infrastrukture više ne može posmatrati odvojeno od energetskog planiranja.
Lokacije punjenja, snaga priključaka i dinamika korišćenja moraju se uskladiti sa lokalnim kapacitetima proizvodnje i mreže, što zahtijeva drugačiji pristup razvoju projekata i donošenju investicijskih odluka.
Energija i mobilnost jedinstvene cjeline
U tom kontekstu, sve se češće razvijaju modeli u kojima se energija i mobilnost posmatraju kao dio jedinstvene cjeline, kroz energetske zajednice ili lokalne integrisane sisteme.
(Foto: Nicole Viktorik)
Jedan od konkretnih primjera takvog pristupa dolazi iz holandskog grada Utrehta, gdje je razvijen jedan od prvih većih sistema koji povezuje deljenu mobilnost i elektroenergetski sistem. U okviru projekta temeljenog na tehnologiji "vehicle-to-grid" (V2G), električna vozila ne služe samo za prevoz, već i kao mobilni rezervoari energije koji mogu da vraćaju električnu energiju u mrežu u trenucima najveće potražnje.
Sistem se temelji na floti električnih vozila povezanih sa obnovljivim izvorima energije i pametnom infrastrukturom za punjenje, čime se omogućava istovremeno riješavanje problema mobilnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema. U takvom modelu vozila postaju aktivni dio energetske infrastrukture, a ne samo potrošači energije, što predstavlja kvalitativni pomak u načinu na koji se posmatra uloga elektromobilnosti.
Istovremeno, ovakvi modeli postaju i investicioni relevantniji, jer omogućavaju predvidljivije tokove prihoda i efikasnije korišćenje infrastrukture, što je ključno za dugoročnu održivost projekata u energetici i saobraćaju.
Za zemlje u regiji, koje tek ulaze u fazu značajnije elektrifikacije saobraćaja, to predstavlja i izazov i priliku.
U tom kontekstu, sve je važnije usklađivanje lokalnih inicijativa sa evropskim politikama koje podstiču integraciju energetskih i saobraćajnih sistema, jer upravo takvi projekti imaju najveći potencijal za skaliranje i finansiranje.
Upravo u tom smjeru leži stvarni potencijal elektrifikacije saobraćaja.
Ne u samim vozilima, nego u načinu na koji uspijemo da ih integrišemo u sistem.
Tranzicija ne zavisi samo od toga koliko brzo uvodimo novu tehnologiju, nego koliko dobro razumijemo sistem u koji je uvodimo.
Tagovi:
Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
Međunarodna agencija za energiju
IEA
V2G
dr Vedran Kirinčić
električni automobili
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.