Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Rat na Bliskom istoku uzdrmao svjetsku ekonomiju - Od zemalja Azije jedino Kina odoljeva

Izvor: DW

Subota, 04.04.2026.

10:49

Komentari

Podeli

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Lemzo)

Iako sukob podsjeća na borbu Davida protiv Golijata, Iran je za samo nekoliko nedjelja uspio da izbaci svjetsku ekonomiju iz ravnoteže. Posljedice se mogu grubo svesti na dvije stvari: povećane cijene i slabiji rast.

U blogu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) navodi se da je u međuvremenu pogođena čitava svjetska ekonomija.

Međutim, posljedice ne osjećaju svi podjednako. Zemlje koje uvoze energiju pogođene su više nego izvoznici energije, siromašne države više nego bogate, a zemlje sa malim ili nikakvim rezervama osjećaju posljedice jače od onih koje raspolažu velikim rezervama.

Manje energije - skuplja proizvodnja

Jedan od glavnih uzroka je poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom.

Prema navodima Međunarodne agencije za energiju (IEA), rat sa Iranom izazvao je najveći prekid u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte.

Globalna ponuda tečnog prirodnog gasa (LNG) smanjena je za oko 20 %.

"Posljedice faktičkog zatvaranja Ormuskog moreuza posebno teško pogađaju zemlje Azije, jer i do 90 % uvoza nafte i gasa dolazi iz Persijskog zaliva", navodi njemačka agencija za spoljnu trgovinu Germany Trade & Invest (GTAI).

Prije svega u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji posljedice su već vidljive u vidu rasta cijena energije i problema u snabdijevanju.

Zbog toga vlade u mnogim zemljama intervenišu u privredi mjerama poput puštanja rezervi na tržište ili subvencija.

Kina, kao najveći svjetski uvoznik sirovina, manje zavisi od Bliskog istoka. Pošto je povezana gasovodima sa Rusijom i raspolaže velikim rezervama, manje je zavisna od isporuka tankerima, navodi GTAI.

Na udaru industrija čipova

Prema MMF-u, rat je pogodio mnoge lance snabdijevanja. Tankeri i kontejnerski brodovi moraju da mijenjaju rute, a poremećen je i vazdušni saobraćaj preko važnih čvorišta u regionu Persijskog zaliva.

To povećava troškove transporta i osiguranja i produžava rokove isporuke.

Posebno je pogođen azijsko-pacifički region, čiji su lanci snabdijevanja bili tijesno povezani sa Bliskim istokom.

Na primjer kada je riječ o osnovnim sirovinama za đubriva, proizvodnji plastike ili gasovima potrebnim za važnu industriju poluprovodnika.

(Foto: Pixabay/Gerd Altmann)

Ako bude pogođena energetski intenzivna industrija čipova u Aziji, posljedice će na kraju osjetiti i industrijske zemlje.

Za elektronske uređaje, automobile, avione, ali i za vještačku inteligenciju potrebni su čipovi i poluprovodnici iz Tajvana, Kine i Južne Koreje.

"Oko 90 % savremenih čipova proizvodi se na Tajvanu", rekao je Tanjef Šat iz konsultantske kuće PwC za portal tagešćau.de.

Bez isporuka gasa iz Katara, Tajvan bi uskoro mogao da bude prinuđen da racionalizuje potrošnju energije.

Osim toga, za proizvodnju čipova potreban je helijum. Veliki dio svjetske ponude do sada se proizvodio u Kataru.

Za proizvodnju pametnih telefona potrebne su proizvodne linije u Indiji, Kini i Vijetnamu.

Pogođeni lanci snabdijevanja i proizvodnja hrane

Poremećeni lanci snabdijevanja pogađaju i robu za svakodnevnu upotrebu, kao i ključna proizvodna sredstva.

Ilustracija (Foto: s_oleg/shutterstock.com)

Na primjer, na svjetsko tržište više ne stiže dovoljno đubriva, jer se trgovina ureom, amonijakom i fosfatima odvija preko Ormuskog moreuza, koji je sada blokiran.

Osim toga, polovina svjetskog sumpora transportuje se kroz Ormuski moreuz. Sumpor je potreban za proizvodnju đubriva, ali i za hemijsku industriju ili preradu kritičnih minerala.

- Mineralna đubriva su od početka godine na svjetskim tržištima poskupjela za oko 30 do 40 % - kaže Filip Špine, direktor Njemačkog rajfajzen saveza (DRV).

Direktni efekti na Evropu za sada su mali.

- Evropa već godinama gotovo da ne uvozi đubriva iz regiona sukoba - navodi Industrijsko udruženje agrara, ističući da ih EU uglavnom proizvodi sama.

Ipak, pošto je za proizvodnju potreban gas, i u Evropi bi cijene mogle da porastu ukoliko rat potraje. To bi dodatno podiglo i cijene hrane.

U zemljama sa niskim prihodima hrana u prosjeku čini oko 36 % ukupne potrošnje, u zemljama u razvoju 20 %, a u industrijskim državama devet odsto.

U mnogim državama Afrike, dijelovima Bliskog istoka i Centralne Amerike ljudi zato veliki dio svojih prihoda troše na hranu – pa ih rast cijena hrane posebno pogađa.

Ali i u Evropi bi dalji rast cijena izazvan energijom dodatno povećao postojeći pritisak troškova života, upozorava MMF.

OECD očekuje poboljšanje tek 2027.

Uprkos svemu, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smatra da će globalni rast BDP-a 2026. ostati uglavnom stabilan na 2,9 % i da bi 2027. mogao da poraste na tri procenta.

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/SatyaPrem)

Rast bi trebalo da bude podstaknut investicijama u tehnologiju i postepenim smanjenjem efektivnih carinskih stopa.

Ipak, rat sa Iranom usporava ekonomiju i stvara značajnu neizvjesnost u pogledu globalne tražnje.

Ova prognoza polazi od pretpostavke da su sadašnji poremećaji na energetskom tržištu privremeni i da će se cijene od sredine 2026. ponovo normalizovati.

Inflacija u zemljama G20 u 2026. mogla bi da iznosi oko 4 %, što je za 1,2 procentna poena više nego što se ranije očekivalo, navodi OECD.

Za 2027. predviđa se pad na 2,7 %, jer bi pritisak rasta cijena energije trebalo da oslabi.

Za SAD se ove godine očekuje rast BDP-a od 2%, a 2027. oko 1,7 %. U evrozoni bi rast mogao da iznosi 0,8 % u 2026. i 1,2 % u 2027. Rast kineske ekonomije trebalo bi da uspori na 4,4 % u 2026. i 4,3 % u 2027.

Zemlje Persijskog zaliva bi, prema jednoj prognozi, u prvoj polovini godine mogle da skliznu u recesiju zbog rata sa Iranom.

Britanski ekonomski institut Oxford Economics očekuje pad privredne aktivnosti od 0,2 % u zemljama Savjeta za saradnju u Zalivu (Saudijska Arabija, Oman, Katar, Bahrein, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati).

To predstavlja reviziju očekivanja rasta naniže za 4,6 procentnih poena u odnosu na period prije rata.

Njemačka privreda značajno slabi

Kada je riječ o njemačkoj ekonomiji, vodeći njemački ekonomski instituti znatno su smanjili svoje prognoze. U zajedničkoj analizi za saveznu vladu sada za ovu godinu očekuju rast bruto domaćeg proizvoda od svega 0,6 %.

I za 2027. ekonomisti su značajno snizili očekivanja – na 0,9 %.

Ilustracija (Foto: Shutterstock/Jenson)

Zbog viših cijena energije inflacija će rasti, smatraju instituti. I ove i naredne godine potrošačke cijene mogle bi da porastu za oko 2,8 %.

Već u martu inflacija u Njemačkoj dostigla je 2,7 % – najviši nivo od početka 2024. Nedavno je i Bundesbanka upozorila da bi stopa inflacije "u skorije vrijeme mogla značajno da se približi nivou od 3 %".

Devet od deset njemačkih firmi očekuje pogoršanje

Ovakav razvoj događaja potvrđuje i anketa minhenskog instituta Ifo. Devet od deset industrijskih preduzeća u Njemačkoj očekuje da će rat sa Iranom negativno uticati na njihovo poslovanje – prije svega zbog viših cijena energije.

Više od trećine anketiranih kompanija vjeruje da će biti pogođene ograničenjima u pomorskim rutama i poteškoćama u isporuci poluproizvoda i sirovina.

Poremećaj u vazdušnom kargo-saobraćaju očekuje 16 odsto ispitanika. Oko četvrtine kompanija računa i na pad tražnje na važnim izvoznim tržištima.

Pored toga, mnoge firme očekuju finansijske rizike, na primjer zbog neizvjesnih troškova transporta i logistike, rasta premija osiguranja ili povećanog rizika naplate.

Rezultati jasno pokazuju da se ekonomske posljedice rata sa Iranom već sada naziru i da bi se mogle dodatno pojačati kroz različite kanale - rekao je Klaus Volrabe, rukovodilac Ifo anketa.

On je dodao da "što duže traje neizvjesnost, ekonomski problemi za kompanije biće veći".

Tagovi:

Međunarodni monetarni fond

MMF

Međunarodna agencija za energiju

IEA

Germany Tradeand Invest

GTAI

PwC

Njemački rajfajzen savez

DRV

Industrijsko udruženje agrara

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Šef IEA: Evropa će tek u aprilu ili maju osjetiti prave posljedice naftne krize Energija

Prve nestašice nafte - Da li bi zaposleni trebalo da rade od kuće kako bi se uštedjelo "crno zlato"? Energija

Poljska među 20 najvećih svjetskih ekonomija - Bogatiji od Japanaca Vijesti

MMF demantovao da će rast srpskog BDP-a dostići 3,6% - Procjenjuju 3% Finansije

Prijeti li nam kriza poput one iz 2008. godine - Ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku Energija, Finansije

Koje su alternative Hormuškom moreuzu i nafti koja tuda prolazi Energija, Industrija, Saobraćaj

Na tržište će biti pušteno rekordnih 400 miliona barela strateških rezervi nafte Energija, Industrija

Centralna banka BiH postala punopravna članica važne globalne mreže Finansije

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.