Prijeti li nam kriza poput one iz 2008. godine - Ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku

Dok države regiona ovih dana intenzivno ograničavaju cijene goriva ne prepuštajući ih tržištu, a neke evropske čak zaračunavaju skuplji litar vozačima sa stranim tablicama, analitičari su saglasni da će ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku svijet tek vidjeti. Koje će i kolike te posljedice biti - prvenstveno će zavisiti od toga koliko će sukobi trajati.

- Zbog rata na Bliskom istoku mogla bi da nastane najgora energetska kriza svijeta posljednjih decenija - upozorio je ove nedjelje izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.

Nafta, a i prirodni gas, koji proizvode Iran, Irak, Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt, Katar i Bahrein do svijeta dolaze kroz Ormuski moreuz. Četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom prolazi ovim moreuzom, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Tako je bar bilo do početka rata u Iranu, 28. februara, do kada je protok sirove nafte i naftnih proizvoda kroz Ormuski moreuz bio 20 miliona barela dnevno.

Zbog zastoja u moreuzu svet nema samo problem sa snabdevanjem naftom, već i sa drugom robom. Kroz moreuz, naime, prolazi i oko trećine globalne trgovine đubrivom.

A posljedica manjeg snabdijevanja đubrivom lako može da dovede do problema sa cijenama hrane...

I svjetski i domaći analitičari ukazuju da bi ekonomske posledice ovog sukoba na Bliskom istoku mogle da budu ozbiljnije i dalekosežne ukoliko rat potraje, odnosno blokada snabdevanja energentima i petrohemijskim proizvodima.

Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić rekao je na prezentaciji časopisa Kvartalni monitor ekonomskih trendova i politika, da će rast cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku imati višestruke negativne posljedice na privredu Srbije - rast će vjerovatno biti niži od planiranog, a smanjiće se, kaže i prihodi u budžetu.

- Direktna posljedica na javne finansije će biti smanjivanje prihoda od akciza na gorivo, a najavljeno je da će to smanjivanje biti kumulativno 30 odsto, ali nije sasvim izvesno da li postoji zakonska osnova za toliko smanjenje - rekao je Arsić.

- U epicentru svjetske finanijske krize iz 2008. godine bile su hipotekarne hartije - kaže za portal N1 Nenad Gujaničić, berzanski analitičar i glavni broker društva Momentum sekjuritis.

- A, zapravo je glavni uzrok bila regulacija koja je dovela do mnoštva pogrešnih investicionih odluka - objašnjava.

Tome je, dodaje, kumovao i oligopol nekoliko kreditnih agencija koje su svim ovim hartijama nudile najviši rejting, premda je, kaže, uz malo analize bilo jasno da to ne može biti slučaj.

- I mimo SAD imali smo banalne primjere, pa je recimo prinos na njemačke obveznice bio tek neznatno veći od prinosa na grčke obveznice, emitenta koji je faktički bankrotirao koju godinu kasnije - navodi sagovornik.

Kriza iz 2008. godine je bila sistemskog karaktera, donela je, podseća Gujaničić - ogromne posledice.

- Posljedice poput nezaposlenosti u SAD od 10% i pada BDP-a koji je ponovno dostignut tek posle tri-četiri godine, dok se berza vratila na pretkrizni nivo tek 2013. godine - navodi on.

Rat u Ukrajini je, prije svega, razbuktao inflaciju i posljedično donio visoke kamate.

- Ali, ti efekti u velikoj mjeri ne bi izostali i da rata nije bilo s obzirom na velike fiskalne i monetarne podsticaje tokom pandemije. Pad privrede u prvoj polovini 2022. brzo je prevaziđen, a berze su se relativno lako oporavile zahvaljujući i talasu ulaganja na polju veštačke inteligencije - navodi Gujaničić.

Rat u Ukrajini, koji još traje, pogurao je rast inflacije, a novi sukob na Bliskom istoku doveo do naglog porasta cijena energenata, zbog blokade plovnog puta nafte i gasa.

Kakve bi još ekonomske posljedice rat u Iranu mogao da donese svijetu?

- Teško je iz ove tačke suditi o posledicama iranskog rata koje bi mogle biti dalekosežne ukoliko bi blokada snabdijevanja energentima i petrohemijskim proizvodima potrajala u dužem vremenskom periodu. Ono što ne ide u prilog globalnoj privredi trenutno jeste mnogo lošija finansijska kondicija u odnosu na 2008. godinu, prije svega kada je u pitanju stanje javnog duga. I relativno manji poremećaji u takvim okolnostima mogu da dovedu do recesionih pritisaka - zaključuje Nenad Gujaničić.

- Ako cijena nafte dostigne 150 dolara po barelu, to će izazvati globalnu recesiju - izjavio je u srijedu za BBC direktor američkog finansijskog giganta BlackRock Lari Fink, koji vodi najveću svetsku kompaniju za upravljanje investicijama. On je istakao da će , ako Iran "ostane prijetnja i cijene nafte ostanu visoke, to imati duboke posljedice po svjetsku ekonomiju".

Za Finka je, kako kaže, još prerano da odredi konačni obim i ishod sukoba na Bliskom istoku, ali veruje da postoje dva ekstremna scenarija.

U jednom, ako se sukob riješi i Iran ponovo postane zemlja koju međunarodna zajednica može‚ da prihvati, cijena nafte bi mogla da padne ispod nivoa na kojem je bila prije rata.

Ali ako se to ne desi, kaže da bi moglo doći do "godina sa cijenama iznad 100 dolara, bliže 150 dolara za naftu, što ima duboke posljedice po ekonomiju" i ishoda koji bi verovatno bio "oštra i duboka recesija".

Za razliku od mišljenja da trenutno stanje na tržištima podsjeća na period uoči svjetske finansijske krize 2007-2008 godine, Lari Fink odlučno tvrdi da nema šanse za ponavljanje finansijskog potresa iz tog perioda.

- Ne vidim nikakve sličnosti - kaže on. "Nula."

I MMF analizira moguće ekonomske posledice rata u Iranu.

Posledice dešavanja na Bliskom istoku su poremećaji u trgovinskoj i ekonomskoj aktivnosti, nagli porast cijena energenata i nestabilnost na finansijskim tržištima, objavio je Međunarodni monetarni fond početkom marta naglašavajući da je previše rano za za procenu ekonomskog uticaja na globalnu ekonomiju.

- Taj uticaj zavisiće od obima i dužine trajanja sukoba - naveo je MMF poručujući da će svobuhvatnu procjenu objaviti u aprilskom Svetskom ekonomskom pregledu.

Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je u srijedu da bi preduzeća mogla brže da podignu cijene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.

- Ako cijene nafte i gasa nastave da rastu, reakcija firmi i radnika mogla bi biti brža nego prošlog puta - rekla je Lagard na konferenciji u Frankfurtu.

Kako je navela, ECB trenutno ocijenjuje da je početni šok manji nego 2022. godine, kada su cijene gasa i nafte u Evropi dostigle visoke nivoe nakon početka rata u Ukrajini.

Rat u Iranu, koji je počeo 28. februara, doveo je do gotovo potpune blokade toka nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, što je za posledicu imalo poremećaj snabdevanja energentima globalno.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) navela je da je protok sirove nafte i naftnih derivata kroz Ormuski moreuz drastično opao sa oko 20 miliona barela dnevno (mb/d) pre rata na sadašnji mali obim.

- Sa uglavnom obustavljenim saobraćajem, ograničenim kapacitetom za zaobilaženje ključnog plovnog puta i punjenjem skladišta, zemlje Zaliva su smanjile ukupnu proizvodnju nafte za više od 11 miliona barela dnevno. U odsustvu brzog obnavljanja plovnih puteva, gubici u snabdevanju će se povećati - upozorila je IEA.

Ormuski moreuz predstavlja ključnu trgovinsku arteriju i glavnu izvoznu rutu za naftu i prirodni gas koji proizvode Saudijska Arabija, UAE, Kuvajt, Katar, Irak, Bahrein i Iran. Podaci IEA pokazuju da je 2025. godine oko 25% svetske pomorske trgovine naftom tranzitiralo ovim moreuzom.

- Oko 80% nafte i naftnih derivata koji su tranzitirali kroz moreuz 2025. godine bilo je namenjeno Aziji. Pored toga, preko 110 milijardi kubnih metara tečnog prirodnog gasa prošlo je kroz Ormuski moreuz 2025. godine. Oko 93% izvoza gasa iz Katara i 96% izvoza UAE tranzitiralo je kroz moreuz, što predstavlja skoro jednu petinu globalne trgovine tečnim prirodnim gasom. Ne postoje alternativne rute za dovođenje ovih količina na tržište - ukazala je IEA.

Region Zaliva je ključni izvor izvoza rafinisanih naftnih proizvoda na globalna tržišta, posebno srednjih destilata kao što su dizel i gorivo za avione, ukazala je Agencija.

- Proizvođači iz Zaliva su 2025. godine izvozili 3,3 miliona barela dnevno rafinisanih naftnih proizvoda i 1,5 miliona barela dnevno tečnog naftnog gasa (LPG). Rafinerije kapaciteta većih od tri miliona barela dnevno već su zatvorene zbog napada. I rafinerije van regiona takođe smanjuju rad zbog zabrinutosti oko dostupnosti sirovina - navela je IEA.

Razna druga tržišta robe takođe su pogođena poremećajima zbog zastoja u Ormuskom moreuzu.

Snabdijevanje đubrivima je jedno od njih. Agencija ukazuje da se više od 30 odsto globalne trgovine ureom (azotnim đubrivom) kreće kroz moreuz, zajedno sa oko 20% trgovine amonijakom i fosfatom.

Posljedično, ovo stvara rizike i za - poskupljenje hrane.