Ilustracija (Foto: Svietlieisha Olena/shutterstock.com)
Crna Gora priprema novi Zakon o zaštiti vazduha kojim se značajno unapređuje postojeći pravni okvir i uvode stroži ekološki standardi usklađeni sa najnovijim direktivama Evropske unije. Osnovni cilj ovog akta je zaštita zdravlja građana i očuvanje životne sredine, uz obezbeđivanje ustavnog prava svakog pojedinca na čist i bezbedan vazduh.
U obrazloženju zakona ističe se i da postojeći propisi nisu u potpunosti usklađeni sa zahtevima Evropske unije, posebno u segmentima monitoringa kvaliteta vazduha, primene savremenih mernih metoda, definisanja graničnih vrednosti emisija i transparentnog informisanja javnosti. Novi zakon nastoji da prevaziđe ove nedostatke kroz preciznije definisane nadležnosti institucija, savremeniji sistem praćenja i strožu kontrolu zagađivača.
Jedna od ključnih novina zakona jeste uvođenje pravnog mehanizma koji omogućava građanima da traže naknadu štete ukoliko im je zdravlje ugroženo zbog zagađenja vazduha i nepoštovanja propisanih standarda. Na taj način prvi put se jasno uspostavlja direktna odgovornost za posledice po zdravlje ljudi, što predstavlja značajan iskorak u jačanju pravne zaštite i usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom.
- Zaštita zdravlja ljudi i životne sredine predstavlja osnovni cilj ovog Zakona, imajući u vidu da zagađenje vazduha ima direktan uticaj na respiratorne i kardiovaskularne bolesti, povećanu stopu smrtnosti, kao i štetne efekte na ekosisteme - navodi se u obrazloženju Zakona koji je na javnoj raspravi.
Kako je navedeno, novi zakon ne samo da omogućava efikasnije mjere prevencije i kontrolu emisija, već uvodi i pravni mehanizam za naknadu štete po zdravlje ljudi uzrokovane nepoštovanjem propisanih standarda kvaliteta vazduha.
- Fizička lica koja pretrpe zdravstvenu štetu usled kršenja obaveza iz ove oblasti, uključujući neadekvatno sprovođenje planova kvaliteta vazduha i kratkoročnih akcionih planova, imaju pravo da zahtevaju i ostvare naknadu te štete pred nadležnim sudom. Time se dodatno jača zaštita prava građana i osigurava odgovornost emitera u skladu sa principima pravne zaštite predviđenim Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta (EU) 2024/2882 o zaštiti zdravlja ljudi od zagađenja vazduha - pojašnjeno je.
U dokumentu se navodi da je do 2030. godine predviđeno dostizanje znatno strožih graničnih vrednosti za zagađujuće materije poput PM2,5 i PM10 čestica, u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije. Takođe, biće uspostavljen modernizovan sistem monitoringa koji uključuje merenje ultrafinih čestica, kao i digitalne platforme za prikupljanje i objavu podataka u realnom vremenu, čime se građanima obezbeđuje pravovremeno i transparentno informisanje.
- U slučajevima kada dođe do prekoračenja dozvoljenih vrednosti, nadležni organi biće obavezni da izrade i sprovedu planove za poboljšanje kvaliteta vazduha. Ti planovi obuhvataće mere za različite sektore, uključujući industriju, energetiku, saobraćaj, poljoprivredu i domaćinstva, uz primenu principa integrisanog upravljanja - ocenjeno je.
Zakon predviđa obavezu uspostavljanja sistema monitoringa kvaliteta vazduha, izradu planova smanjenja emisija, te mere za zaštitu osetljivih grupa i područja, u skladu sa zahtevima Direktive (EU) 2024/2881. Takođe, omogućava integraciju sa informacijama iz drugih sektora zaštite životne sredine, uključujući buku i hemikalije, radi sveobuhvatnog upravljanja rizicima za zdravlje i životnu sredinu. Kako je naznačeno, primena ovog zakona predstavlja važan korak u pravcu postizanja ambicioznih ciljeva EU o čištijem i zdravijem vazduhu.
- Strategijski cilj je da se do 2050. godine postigne takozvano "nulto zagađenje", odnosno da kvalitet vazduha dostigne nivo koji se ne smatra štetnim po zdravlje ljudi, prirodu i biodiverzitet. U tom pravcu, zakon uvodi niz instrumenata kao što su nacionalne obaveze smanjenja emisija, razvoj informacionog sistema zaštite vazduha, redovno izveštavanje i razmena podataka, kao i unapređenje modeliranja i procene kvaliteta vazduha - stoji u dokumentu.
Kako je navedeno, zakonom su definisane nadležnosti i odgovornosti za zaštitu vazduha, metode za procenu kvaliteta vazduha, praćenje kvaliteta vazduha, primena modeliranja, upravljanje kvalitetom vazduha, planovi kvaliteta vazduha, mere za izbegavanje, sprečavanje i smanjenje zagađenja vazduha i njegovih štetnih efekata na zdravlje ljudi i životnu sredinu, nacionalne obaveze smanjenja emisija, izveštavanje o kvalitetu vazduha i razmena podataka, aktivnosti praćenja emisija u vazduh, informacioni sistem zaštite vazduha, informisanje javnosti, pristup pravosuđu, naknada štete po zdravlje ljudi, finansiranje zaštite vazduha, upravni i inspekcijski nadzor.
- Praćenje i ocena kvaliteta vazduha propisuje uspostavljanje mreže stanica za kontinuirani i periodični monitoring kvaliteta vazduha, uključujući merenje PM2.5, PM10, NO₂, SO₂, CO, O₃ i ultrafinih čestica, a Agencija za zaštitu životne sredine je nadležna za prikupljanje, obradu i verifikaciju podataka te redovno izveštavanje javnosti, lokalnih samouprava i Evropske komisije u skladu sa tehničkim standardima i zahtevima EU - pojašnjeno je.
U slučaju prekoračenja graničnih vriednosti zagađujućih materija, nadležni organi su obavezni da izrade i sprovode planove kvaliteta vazduha i programe smanjenja emisija koji obuhvataju mere za industriju, saobraćaj, energetiku, poljoprivredu i kućne izvore, u skladu sa principima integrisanog upravljanja kvalitetom vazduha i zahtevima Direktivе EU 2024/2881.
Zakon propisuje izdavanje emisionih dozvola i definisanje maksimalnih graničnih vrednosti emisija za sve značajne izvore zagađenja, uključujući termoelektrane, industrijske pogone, proizvodne objekte i saobraćajne tokove, pri čemu emisione dozvole sadrže tehničke uslove, obaveze monitoringa i kriterijume za kontrolu emisija u skladu sa EU standardima.
Građanima se garantuje pravo pristupa informacijama o kvalitetu vazduha u realnom vremenu, uključujući objavu podataka u elektronskim bazama i učestvovanje u javnim konsultacijama prilikom izrade planova i programa smanjenja emisija, čime se osigurava njihovo uključivanje u donošenje odluka i pravna zaštita u skladu sa Aarhuskom konvencijom.
Zakon predviđa ovlašćenja inspekcijskih tela za nadzor nad poštovanjem propisa o emisijama i standardima kvaliteta vazduha, a u slučaju nepridržavanja propisa propisane su novčane i druge sankcije.
Definisani su principi prevencije, saradnja između nadležnih organa i princip transparentnosti, uključujući sistematsko praćenje kritičnih zagađujućih materija i implementaciju mera upravljanja rizicima, što omogućava preventivno delovanje u zaštiti kvaliteta vazduha.
Predviđeno je uvođenje elektronskih sistema za praćenje emisija i kvaliteta vazduha, uključujući automatske senzore, digitalne registre i obavezno elektronsko izveštavanje prema domaćim institucijama i Evropskoj komisiji, uz integraciju sa postojećim informacionim sistemima.
Zakon promoviše smanjenje emisija kroz podršku inovacijama, primjenu obnovljivih izvora energije i modernizaciju industrijskih i saobraćajnih postrojenja, u skladu sa principima održivog razvoja i tehničkim standardima EU.
- U situacijama kada koncentracije zagađujućih materija prelaze granične vrednosti, predviđene su hitne akcije, uključujući privremene zabrane saobraćaja, ograničenja industrijskih aktivnosti i pravovremeno upozoravanje građana, u skladu sa kriznim planovima zaštite zdravlja i propisima domaćeg zakonodavstva - piše u obrazloženju Zakona.
Takođe, zakon uređuje pitanja finansiranja, inspekcijskog nadzora i sprovođenja mera. Iako se ne očekuje značajno povećanje budžetskih izdvajanja, biće potrebna određena ulaganja u nabavku savremene opreme i jačanje kapaciteta nadležnih službi. Dodatna sredstva planiraju se kroz međunarodne projekte, ali i kroz naplatu kazni za subjekte koji krše propise, dok će odgovorni privredni subjekti biti podstaknuti da investiraju u tehnologije za smanjenje emisija.
Kako je zaključeno, novi Zakon o zaštiti vazduha predstavlja važan korak ka modernizaciji sistema zaštite životne sredine i ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27. Njegova primena trebalo bi da doprinese boljem kvalitetu vazduha, većoj odgovornosti zagađivača i višem nivou zaštite zdravlja građana u Crnoj Gori.
Kako je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja severa objavilo sredinom marta, Nacrt zakona o zaštiti vazduha biće na javnoj raspravi 30 dana.