NavMenu

Novi detalji plana za Aerodrom Berane - Otvaranje 2029, u planu terminal, pista, hotel sa pet zvezdica i letovi ka 11 zemalja

Izvor: eKapija Petak, 09.10.2026. 13:42
Komentari
Podeli
(Foto: Aerodrom Berane)
O modernizaciji Aerodroma Berane govori se već nekoliko godina, a projekat su pratile najave ulaganja vrijednih desetine miliona eura, kao i potpisivanje memoranduma sa Vladom Crne Gore. Ipak, nakon početnih najava, projekat je već neko vrijeme bez vidljivog pomaka, dok konkretnih informacija o njegovom trenutnom statusu nema mnogo. Sada su se, međutim, na zvaničnom sajtu projekta pojavili novi podaci prema kojima se otvaranje prve faze očekuje 2029. godine. Prema predstavljenom konceptu, planirana je izgradnja terminala, piste, kontrolnog tornja i pristupnih puteva, uz niz tehnoloških i energetskih rješenja koja bi aerodromu trebalo da obezbijede samostalno i ekološki održivo funkcionisanje.

Na sajtu se Aerodrom Berane predstavlja kao buduća vazdušna luka nove generacije, zasnovana na konceptu "Zero Friction Travel", odnosno putovanja bez nepotrebnih zastoja i komplikacija. Prema najavama, putnicima bi od ulaska u terminal do izlazne kapije trebalo da bude potrebno najviše 25 minuta, bez obzira na broj putnika. Ovakav pristup, kako se navodi, zasniva se na više od šest godina istraživanja ljudskih faktora i planiranja prostora u skladu sa potrebama putnika.

(Foto: Aerodrom Berane)
Predviđeni su široki hodnici bez arhitektonskih barijera, intuitivna signalizacija na 12 jezika, rasvjeta prilagođena dobu dana i akustične zone osmišljene za smanjenje stresa. Najavljeni su i biometrijsko ukrcavanje, odnosno putovanje bez potrebe za stalnim pokazivanjem dokumenata, kao i automatizovano upravljanje aerodromskim operacijama.

Za koordinaciju letova, putnika, prtljaga, zaposlenih i infrastrukture trebalo bi da bude zadužen sistem vještačke inteligencije ARIA (Airport Real-time Intelligence Architecture), koji bi procese pratio i prilagođavao u realnom vremenu.

Prema informacijama objavljenim na sajtu, terminal bi trebalo da sadrži dva premium salona, deset prodavnica i restorana, krovnu terasu i unutrašnju zelenu površinu. Planiran je i hotel sa pet zvjezdica, direktno povezan sa terminalom.

(Foto: Aerodrom Berane)
Kada je riječ o destinacijama, najavljeno je da bi od otvaranja bile dostupne veze sa 11 zemalja i tržišta. Na spisku su Njemačka, Danska, Švedska, Lihtenštajn, Belgija, Austrija, Švajcarska, Italija, Turska, Izrael i Dubai, odnosno Ujedinjeni Arapski Emirati. Ipak, na sajtu nijesu navedene konkretne avio-kompanije, pojedinačne linije niti dinamika uspostavljanja saobraćaja.

U planu je i izgradnja nove četvorotračne brze saobraćajnice koja bi, prema najavi, povezivala aerodrom sa Podgoricom za 35 minuta, a sa crnogorskom obalom za oko sat vremena.

Jedan od glavnih elemenata predstavljenog koncepta jeste energetska nezavisnost. Prema informacijama sa sajta, aerodrom bi trebalo da koristi decentralizovani sistem proizvodnje čiste energije, koji bi omogućio neprekidno funkcionisanje bez oslanjanja na spoljašnju elektroenergetsku mrežu, vremenske uslove ili konvencionalna goriva.

Najavljeni su modularna energetska infrastruktura bez emisija, potpuno autonomno napajanje i klimatski neutralno poslovanje od prvog dana rada. Za komunikaciju i razmjenu podataka planirana je i satelitska mreža Starlink, koja bi trebalo da obezbijedi brzu i pouzdanu povezanost u svim djelovima aerodroma.

Na sajtu se projekat predstavlja kao spoj savremene tehnologije, energetske samoodrživosti i arhitekture usmjerene na potrebe putnika. Međutim, objavljene informacije predstavljaju najavljene karakteristike budućeg aerodroma, a ne potvrdu da su izgradnja i prateća infrastruktura ušli u fazu realizacije.

(Foto: Aerodrom Berane)

Memorandum potpisan 2023, investicija najavljena na 75 miliona eura

Dosadašnja obećanja o ponovnom aktiviranju beranskog aerodroma nijesu prvi put vezana za velike investicione planove. Posljednji značajniji korak u tom pravcu napravljen je 5. aprila 2023. godine, kada su tadašnji premijer Dritan Abazović, predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović i njemački investitor Majk Štajnmiler, predstavnik kompanije Elite Private Jet Service, potpisali memorandum o valorizaciji aerodroma.

Tada je najavljeno da će kompanija Elite Private Jet Service, u saradnji sa kompanijom Future World Technologies, raditi na ponovnom stavljanju aerodroma u funkciju i razvoju takozvanog Air parka Berane. Prema tadašnjim procjenama, u sam aerodrom trebalo je da bude uloženo oko 45 mil EUR, dok je dodatnih 30 miliona bilo predviđeno za razvoj proizvodnih kapaciteta i tehnologija povezanih sa energetikom. Ukupna vrijednost najavljenih ulaganja iznosila je 75 mil EUR.

(Foto: Aerodrom Berane)
Predstavnici Vlade i Opštine tada su projekat predstavljali kao razvojnu priliku za sjever Crne Gore, uz očekivanja da bi mogao da otvori stotine radnih mjesta i privuče nove investicije. Kao jedna od prednosti isticano je da aerodrom, uprkos dugogodišnjem nekorišćenju, posjeduje određene dozvole i licence, što je trebalo da olakša njegovu revitalizaciju.

Ipak, već tada je bilo jasno da potpisivanje memoranduma nije dovoljno za početak radova. Bilo je potrebno sprovesti administrativne procedure, definisati model realizacije kroz koncesiju ili javno-privatno partnerstvo i pribaviti potrebne saglasnosti nadležnih institucija.

Iz Ministarstva saobraćaja ranije su ukazivali na potrebu sprovođenja niza procedura prije eventualnog dodjeljivanja ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Kasnije su se pojavile informacije da je analiza opravdanosti takvog modela za valorizaciju Aero-parka Berane pokazala da bi investicija mogla biti isplativa, ali konkretni koraci ka realizaciji projekta nijesu uslijedili.

(Foto: Aerodrom Berane)


Istraživanja završena, ali bez vidljivih radova

U julu je iz kompanije Aerodrom Berane saopšteno da su završeni obimni geološki radovi bušenja, čiji je cilj bio prikupljanje podataka za dalje planiranje projekta.

Kako je tada naveo izvršni direktor kompanije Majk Štajnmiler, preliminarne analize bile su ohrabrujuće, a prikupljeni podaci, prema ocjeni projektnog tima, prevazišli su početna očekivanja. Završetak istraživanja predstavljen je kao važna osnova za naredne faze planiranja.

Ipak, na samoj lokaciji do sada nijesu bili vidljivi najavljivani građevinski radovi koji bi ukazivali na početak obnove aerodromske infrastrukture. Nove informacije na sajtu, sa najavljenim rokom otvaranja 2029. godine, predstavljaju konkretniji vremenski okvir od ranijih obećanja, ali za sada nije poznato kada bi trebalo da počne izgradnja niti u kojoj su fazi potrebne procedure i odobrenja.

(Foto: Aerodrom Berane)

Brojni planovi za aerodrom tokom prethodnih decenija

Ponovno aktiviranje aerodroma u Beranama već decenijama se navodi kao jedan od potencijalnih razvojnih projekata sjevera Crne Gore, posebno u kontekstu boljeg povezivanja regiona sa evropskim tržištima i razvoja turizma.

Za projekat su ranije bile zainteresovane kompanije iz Turske i Njemačke, ali su nakon izrade studija ekonomske opravdanosti odustajale od svojih planova. Pored komercijalnog vazdušnog saobraćaja, razmatrane su i druge namjene aerodroma.

Među ranijim idejama bilo je formiranje regionalnog centra za obuku pripadnika službi zaštite i spasavanja, koji bi kasnije mogao da služi i kao baza za djelovanje specijalizovanih aviona tokom požara, poplava i drugih elementarnih nepogoda. Pominjana je i mogućnost uspostavljanja humanitarnog centra.

Da li će najnoviji planovi, sa najavljenim otvaranjem prve faze 2029. godine, biti realizovani, zavisiće od konkretnih investicionih aktivnosti, potrebnih dozvola i završetka svih procedura koje do sada nijesu omogućile da se višedecenijske najave oživljavanja beranskog aerodroma pretvore u stvarnost.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Aerodrom Berane, takođe poznat kao Aerodrom Dolac. To je jedan od četiri crnogorska aerodroma koji imaju asfaltiranu pistu i jedan od tri crnogorska aerodroma koji imaju terminalnu zgradu. Aerodrom Berane je korišćen za redovan vazdušni saobraćaj tokom ere SFRJ, ali je od tada van upotrebe. Danas ga uglavnom koristi opšta avijacija.

Dana 21. jula 1961. godine, Jugoslovenska avio-kompanija JAT otvorila je turističku liniju Beograd-Ivangrad do obližnje planine Bjelasica avionom Daglas DC-3, a letovi u ovom tipu aviona sa kratkim prekidima obavljani su sve do 1971. godine. U periodu od 1973. do 1974. godine, JNA je izvršila potpunu rekonstrukciju i izgradnju asfaltno-betonske piste. Aerodrom je zvanično uključen u redovan saobraćaj 6. maja 1975. godine, kada je ponovo otvorena linija za Beograd avionom Foker F227B zagrebačke hrvatske avio-kompanije Pan Adrija. Pokušaj početkom 1980-ih da se uspostave linije sa slovenačkom kompanijom Ineks-Adrija ervejz završio se neuspehom; uslovi avio-prevoznika bili su previše obavezujući za gradsku privredu, a rukovodstvo nije podržalo inicijativu. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Berane  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.