NavMenu

Pančevački most između građevinske dozvole i pitanja bezbednosti - Da li će zbog stanja konstrukcije biti ukinuti zglobni autobusi?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 31.08.2026. 11:40
Komentari
Podeli
(Foto: lunja/shutterstock)
"Pančevački most se održava kroz mere redovnog i pojačanog održavanja, a u toku je novi specijalistički pregled mosta, koji se sprovodi na svakih pet godina", saopštili su prethodnih dana iz Puteva Srbije. Razlog za ovu rekaciju bile su, kako su naveli iz ovog preduzeća, pojedine objave na društvenim mrežama da je napukao noseći stub Pančevca. Iz Puteva Srbije uveravaju da to nije tačno. Ukazali su da je u toku pregleda betonske prilazne konstrukcije na desnoj obali Dunava konstatovano da je potrebna zamena dva "eksterna kabla za prednaprezanje" koja se priprema i da je zato skela postavljena ispod mosta.

Iz Putevi Srbije ujedno su podsetili i da se završava projekat za građevinsku dozvolu za rušenje starih prilaznih konstrukcija i izgradnju novih sa desne strane Dunava - od Bogoslovije do mosta i da će radovi početi po dobijanju građevinske dozvole od nadležnog ministarstva i izbora izvođača radova u postupku javne nabavke. Očekivan početak tih radova je, ističu, proleće sledeće godine. Ali, to zavisi od drugih projekata u zoni Pančevačkog mosta: izgradnje tunela ispod centra Beograda čiji je jedan ulazni portal kod Bulevara despota Stefana i izgradnje stanice budućeg metroa.

Uz sve to, iz ovog preduzeća podsetili su da je saobraćajna policija stalno na mostu jer vozači ne poštuju zabranu koja je na snazi već pet godina da preko njega ne idu kamioni ukupne mase veće od 12 tona, a zabrana je kao hitna mera doneta na osnovu specijalističkog pregleda mosta koji je obavio Mostprojekt radi očuvanja bezbednosti učesnika u saobraćaju i stabilnosti konstrukcije.

I sve ovo, manje-više, poznato je već duže – i da se rade redovni pregledi, i da je ograničena masa vozila koja mogu da prelaze preko ovog mosta i da bi u skorijoj budućnosti trebalo da krenu radovi na prilaznim konstrukcijama.

Sa druge strane, poznato je i to da, ne mesecima, već godinama unazad, vozači, biciklisti i drugi učesnici u saobraćaju koji svakodnevno Pančevac prelaze, ukazuju kako im stanje ovog mosta ne uliva poverenje, da su i okom vidljive pojedine dotrajalosti i oštećenja na njemu, i da je, bez obzira na to što su laici kada je reč o mostogradnji i održavanju mostova, on odavno zreo detaljnu, a ne parcijalnu obnovu.

Ono što je trenutno nepoznato u ovoj priči u vezi sa Pančevačkim mostom je da su Putevi Srbije prethodnih dana tražili od nadležnih za javni prevoz u Beogradu da se ubuduće striktno poštuje i zabrana prelaska i zglobnih autobusa beogradskog javnog prevoza, koja prelazi 12 tona. To znači da nijedan autobus koji je teži od 12 tona ne bi smeo da koristi Pančevački most. Ovo su nezvanična saznanja do kojih je na temu Pančevca došla eKapija.

Naime, prema našim saznanjima, još prošle nedelje je trebalo da stupi na snagu odluka po kojoj bi linije 43, 95 i 101 javnog gradskog prevoza u Beogradu, na kojima su angažovana zglobna vozila, bila zamenjena solo autobusima, odnosno vozilima manjeg kapaciteta i nosivosti. Jedan od predloga je čak bio i da se linija 95 podeli na dve linije, 95A koja bi saobraćala od Bloka 45 do terminusa ispod Pančevačkog mosta i na kojoj bi vozili zglobni autobusi i 95L koja bi saobraćala od Borče do Omladinskog stadiona ali isključivo solo autobusima.

- Više opcija je trenutno na stolu, a čak je u jednom trenutku traženo i da se masa vozila ograniči na pet tona. Izuzetak bi mogao da bude samo za autobuse u linijskom prevozu, kako gradskom, tako i međumesnom koji koriste Pančevački most, što bi se regulisalo saobraćajnim znakom. Ipak, zglobni autobusi koji prazni imaju masu od 15 do 18 tona definitivno ne bi mogli da koriste Pančevački most - rekao je naš izvor iz gradske uprave.

U poslednjem momentu, kako nam je rečeno, ta odluka je obustavljena. Ali ne znači, kako su nam rekli upućeni u pronalaženje rešenja za dalje funkcionisanje javnog prevoza preko ovog mosta, da neće biti aktivirana u narednim danima, jer su, kako saznajemo, u toku prepiske između Puteva Srbije, Sekretarijata za saobraćaj, Sekretarijata za javni prevoz i prevoznika, a ograničavajući faktor su i kapaciteti vozila kojima raspolažu GSP Beograd koji opslužuje linije 43 i 95 i privatnog prevoznika ASP Strela koji je angažovan na liniji 101, a koji takođe ima garažu u Kovilovu.

Ipak, pitanje koje se trenutno otvara je, ukoliko ovakva odluka stupi na snagu, koliko bi ove linije bile funkcionalne ako bi se na delu od Pančevačkog mosta i do i od perifernih naselja (naročito na liniji 95) angažovala do daljeg, a zbog stanja mosta, samo solo vozila?

Ukoliko bi linija 95 bila zamenjena solo autobusima, to bi bio veliki problem za opsluživanje putnika i komfor prevoza, jer je to ubedljivo najopterećenija autobuska linija u gradu. Sa druge strane, ukoliko se primeni predlog da se linija podeli na dva dela, putnici od Bloka 45 do centra grada bi imali pouzdaniji prevoz zglobnim autobusima, jer bi linija bila kraća nego sada i lakše bi bilo da se ispoštuje red vožnje, međutim, ostaje pitanje za stanovnike Borče i svih drugih naselja leve obale Dunava koji se oslanjaju na tu liniju. Moguće je, u tom slučaju, povećanje broja vozila na liniji 96 koja redovno saobraća na relaciji Borča 3 - Pančevački most. Koje god rešenje da se primeni, stanovnici Borče bi najviše trpeli, ali bi bila manja šteta da se linija 95 podeli na dve linije zbog boljeg opsluživanja putnika, jer je reč o jednoj od linija sa najdužom trasom u gradu koja zbog brojnih gužvi i čepova na toj trasi redovno ispada iz reda vožnje. Upravo je i to jedan od glavnih razloga razmatranja ideje da se ona na duži period podeli na dve linije, ukazao nam je naš izvor.

Inače, upit u vezi sa ovom temom naš portal uputio je i Putevima Srbije, a pre svega nas je zanimalo da li je tačno da je ovo preduzeće nedavno zatražilo od nadležnih za saobraćaj i javni prevoz da se ukupna masa vozila koja smeju da prelaze preko ovog mosta smanji sa 12 tona na 5 tona. Iz Puteva Srbije naglasili su da to nije tačno ukazavši da pet godina važi zabrana za vozila veće mase od 12 tona.

Idejno rešenje za most na Adi Huji (Foto: Beoinfo)Idejno rešenje za most na Adi Huji

Obnova se godinama najavljuje, ali...

Kada je reč o detaljnoj obnovi Pančevačkog mosta nadležni nju već godinama s vremena na vreme najavljuju, ali uvek bez preciznijih rokova. Uz to uvek se uz te najave pominju i određeni uslovi kao što je na primer saglasnost svih koji imaju nadležnosti nad ovim drumsko-železničkim mostom koji spaja dve obale Palilule - centralne Palilule i banatsku, odnosno vojvođansku.

Da je neophodna i svakako u planu obnova ove saobraćajnice još pre desetak godina, najavljivali su i iz Grada Beograda, ali uz ogradu da je početak detaljne rekonstrukcije i izgradnje Pančevačkog nemoguć pre završetka izgradnje i puštanja u saobraćaj mosta na Adi Huji, a kako bi na njega bio prebačen sav saobraćaj sa Pančevca dok traje rekonstrukcija.

Taj scenario više niko ne pominje, kao ni izgradnju mosta na Adi Huji koji je poslednih godina najviše najavljivao nekadašanji gradski menadžer, zamenik gradonačelnika i ministar građevinarstva Goran Vesić. Uz to, poslednjih godina se most na Adi Huji pomerao iz jednog u drugi budžet grada, sa neznatnom sumom za taj projekat što je bio jasan znak da ozbiljan početak radova ni blizu nije.

Tako da sve ovo uzročno-posledično otvara pitanje - kada će se pristupiti detaljnoj obnovi cele konstrukcije Pančevačkog mosta i na kom nivou saobraćajne bezbednosti će on biti dok ta rekonstrukcija ne počne. I dok se ne izgradi neophodni mu pobratim na Adi Huji.

D. Aleksić

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Pančevački most ili Pančevac je poznati beogradski most preko Dunava. Sa izgradnjom mosta se počelo 1933. godine, otvoren je 1935. godine, a obnovljen nakon Drugog svetskog rata 1946. godine. U vreme izgradnje, bio je jedan od najdužih mostova u Evropi. Nazvan je Most Petra II Karađorđevića, a Nemci su ga u oktobru 1944. godine gotovo skroz srušili. Renoviranje mosta urađeno je 1966. godine kada je dobio sadašnji izgled i novo ime.

Dužine je 1526,4 m, širine 18, dnevno preko njega prođe 100.000 vozila (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.