Manjak radnika menja praksu - Sve više firmi u BiH uvodi kolektivni godišnji odmor

Odmor od posla neophodan je svakom radniku, bilo da ga provodi na putovanju, izletu ili kod kuće. Vrijeme bez radnih obaveza omogućava predah, mentalnu regeneraciju i odmor tijela i uma od svakodnevnog stresa. Istovremeno pruža priliku za kvalitetnije provođenje vremena sa porodicom i prijateljima, za koje zbog poslovnih obaveza često nema dovoljno vremena.

Međutim, pravo na godišnji odmor u Bosni i Hercegovini posljednjih decenija, posebno u privatnom sektoru, nije uvijek bilo poštovano. Mnogi radnici godinama su radili bez odmora ili su koristili tek nekoliko dana godišnje. Posljednjih godina situacija se mijenja, prije svega zbog sve izraženijeg nedostatka radne snage, pa poslodavci sve više poštuju odredbe Zakona o radu.

Manjak radnika mijenja praksu

Zbog manjka radnika i ove godine brojne firme u BiH organizovaće kolektivni godišnji odmor.

– Radim u istoj firmi već 29 godina i prošle godine smo prvi put otišli na kolektivni ljetni godišnji odmor. Premalo nas je i bilo je nemoguće organizovati proizvodnju dok je dio radnika na odmoru. Ovo je veliko olakšanje, i fizički i psihički. Ranije smo radili i za kolege koje su bile na odmoru, pa sam se tek prošle godine zaista odmorio. I ove godine početkom avgusta idemo na kolektivni odmor – ispričao je za Večernji list BiH radnik jedne proizvodne firme.

Takvih primjera je sve više. Kolektivni odmor najčešće organizuju firme čija priroda poslovanja omogućava da se proizvodnja ili rad privremeno obustave.

Šta propisuje zakon?

Iako su entitetski zakoni o radu uglavnom usklađeni, postoje određene razlike između Federacije BiH i Republike Srpske.

Prema Zakonu o radu Federacije BiH, zaposleni za svaku kalendarsku godinu ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora. Radnik se tog prava ne može odreći niti mu ono može biti uskraćeno.

Poslodavac ne može isplatiti naknadu umjesto korišćenja godišnjeg odmora, osim u slučajevima propisanim zakonom.

U Federaciji BiH godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana bez prekida tokom kalendarske godine, dok se drugi dio može iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.

Zaposleni ima pravo da jedan dan godišnjeg odmora koristi kada to želi, uz obavezu da poslodavca obavijesti najmanje tri dana unaprijed.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik nije dužan da obavlja poslove niti da bude dostupan poslodavcu, pa nema obavezu da odgovara na poslovne pozive ili poruke.

Šta pokazuje istraživanje?

Istraživanje portala MojPosao.ba pokazalo je da zaposleni u BiH u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blago povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan.

Ipak, zaposleni smatraju da bi optimalno bilo 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više nego što trenutno koriste.

Broj dana godišnjeg odmora razlikuje se u zavisnosti od veličine i vlasničke strukture poslodavca. Zaposleni u malim firmama u prosjeku imaju 19,3 dana odmora, u srednjim 22,2 dana, a u velikim kompanijama 22,6 dana.

U državnim preduzećima i institucijama prosjek iznosi 24,1 dan, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, dok zaposleni u domaćim privatnim firmama koriste prosječno 20,5 dana godišnjeg odmora.

Istraživanje je pokazalo i da godišnji odmor za veliki broj zaposlenih ne znači potpuni prekid kontakta s poslom. Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42 odsto ispitanika, kolegama iz svog odjeljenja 33 odsto, a kolegama iz drugih odjeljenja 22 odsto.

Zakon o radu Federacije BiH

manjak radnika

godišnji odmor

kolektivni godišnji odmor