NavMenu

Čuvena muzička duhovitost - Beogradska filharmonija sa Žilijenom Šovanom i Anom Kaličanin

Izvor: eKapija Sreda, 06.05.2026. 15:12
Komentari
Podeli
Ana Kaličanin (Foto: Nebojša Babić/Beogradska filharmonija)Ana Kaličanin
Beogradska filharmonija nastupa pod umetničkim vođstvom violiniste Žilijena Šovana, zajedno sa flautistkinjom Anom Kaličanin, u petak 8. maja na Kolarcu (20 sati). Program je u znaku simfonijskog žanra i predstavlja dela K.F.E.Baha i Jozefa Hajdna.

Pod umetničkim vođstvom violiniste Žilijena Šovana, stručnjaka za muzike 17. i 18. veka, publika će pratiti simfonijski razvoj ove epohe. Graciozni i lepršavi stil Karla Filipa Emanuela Baha, najpoznatijeg sina velikog Johana Sebastijana, orkestar predstavlja u "Hamburškoj simfoniji" i Koncertu za flautu u de-molu. U ulozi solistkinje je Ana Kaličanin Radivojević, koja je u Beogradskoj filharmoniji provela šest godina kao prva flautistkinja, a danas je na istoj poziciji u bečkom Tonkinstler orkestru.

- Izuzetno se radujem svom prvom nastupu kao solistkinja ispred Beogradske filharmonije i ovaj trenutak za mene zaista predstavlja svojevrstan povratak kući. U Filharmoniji sam provela šest divnih godina, iz kojih sam izašla bogatija za ogromno iskustvo, veliko znanje i nekoliko prijateljstava za ceo život! Iako sam već dve godine solo flauta u Tonkinstler orkestru u Beču, svaki povratak u filharmoniju, pa makar samo i petkom iz publike je "punjenje baterija". Ovaj trenutak, u kom stojim ispred svojih kolega, svakako je poseban jer osećam njihovu podršku i onu prepoznatljivu energiju koju samo moja Filharmonija nosi. Jer na kraju, kod kuće je uvek najlepše - izjavila je Ana Kaličanin.

Sa opusom koji broji čak 108 simfonija, Hajdn se upisao kao neprikosnoveni otac ovog žanra. Filharmonijski program predstavlja one pod brojevima 39 i 45 – čuvenu muzičku duhovitost pod nazivom "Simfonija odlaska". Delo je nastalo iz vrlo praktičnog problema: kompozitor i njegov dvorski orkestar nastupali su u letnjoj palati princa Esterhazija, ali je boravak potrajao duže nego što je očekivano. Pošto nije mogao to otvoreno da kaže, Hajdn je u poslednjem stavu osmislio suptilno rešenje. Muzičari jedan po jedan prestaju da sviraju, gase sveće i napuštaju scenu, tako da na kraju ostanu samo dvojica. Princ je poruku razumeo i muzičari su se već narednog dana vratili kući.
Ulaznice su u prodaji na filharmonijskoj blagajni i onlajn.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.