NavMenu

Otvorena izložba slikara Željka Đurovića u Galeriji Kolarčeve zadužbine

Izvor: eKapija Četvrtak, 02.04.2026. 13:30
Komentari
Podeli
(Foto: Antonina Pekić)
U Galeriji Koračeve zadužbine, u organizaciji Fondacije Mihajlović Feniks otvorena je izložba akademskog slikara Željka Đurovića, jednog od najistaknutijih predstavnika savremene fantastične scene u regionu.

Veliki broj posetilaca ispratio je ovo otvaranje izložbe koja broji 34 ostvarenja iz prepoznatljivog segmenta umetnikovog bogatog opusa.

- Žena je centralna osovina Đurovićevih kompozicija. Oko nje se spiralno uvija haotični svet. Željko slika kosmičke nimfe, Eve, sirene, koje su idealizovane u duhu savremenih proporcija i imaju taj pogled i stav koji u sebi sadrži celu istoriju i ceo proces emancipacije. One imaju dozu opasnosti i predstavljaju "femme fatale", a moć lepote je njihovo nepobedivo oružje – izjavila je Jasna Opavski, slikarka i likovna kritičarka, na otvaranju.

- Rekla bih da po njihovim uzdržanim pokretima može se primetiti da taj erotski princip koji Željko Đurović uzdiže u svom slikarstvu kao pokretač života i kreativnosti ima razloga i da izazove mali potres kod posmatrača gde on stalno traži taj balans između instinkta i razuma i da je ta stihijska energija erotike ipak ukroćena. Pored višeslojnog motiva ženskog akta, ovu filozofsku priču nose i simboli poput mistične flore, neobičnih, ali i prepoznatljivih životinja, kao i smelo korišćenje boja – onih koje većina slikara retko koristi - vatreno crvena, ultramarin, a koje Željko koristi neštedljivo – dodala je Opavski i zaključila da Željko Đurović godinama svojim radovima prenosi magiju iz 20. u 21. vek, uspostavljajući direktnu, istorijsku i filozofsku vezu između Medijale i Bijenala fantastike, čiji je prvi laureat. Svoj govor završila je citirajući Leonida Šejku, ističući da je upravo ta filozofska potka Medijale vodilja i oslonac na koji se nadovezuje Bijenale fantastike - "Slikati treba onako kako pruža najviše radosti."

U fokusu radova Željka Đurovića je erotika kao vitalna životna energija, dok se ženski akt pojavljuje kao njen ključni simbol. Organske forme, izražena tekstura i nekonvencionalan kolorit grade prepoznatljiv vizuelni jezik, udaljen od naturalizma.Željko Đurović je učestvovao i na trećem Bijenalu fantastike u Beogradu i Valjevu, prošle godine, a za ljubitelje Bijenala fantastike, kao i za širu publiku, Fondacija Mihajlović Feniks publici pruža jedinstvenu priliku da sagleda radove ovog istaknutog i cenjenog predstavnika savremene fantastične umetnosti u regionu.
Fondacija Mihajlović Feniks dugoročno prikuplja i proučava umetnost fantastike, sa akcentom na tradicionalne likovne tehnike, pre svega crtež i slikarstvo.

Izložba slika Željka Đurovića u Galeriji Kolarčeve zadužbine traje do 9. maja 2026.

O UMETNIKU

Željko Đurović rođen je 1956. godine u Danilovgradu, u Crnoj Gori. Studije slikarstva, kao i postdiplomske studije završio je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.
Član je ULUS-a i internacionalne grupe umetnika Libellule iz Francuske, kao i grupe Fantastičnih 6. Redovni je profesor u penziji. Tokom svoje karijere imao je 51 samostalnu izložbu u zemlji i inostranstvu.
Izlagao je širom Evrope, između ostalog, u Međunarodnom centru za fantastičnu umetnost u zamku Grujer u Švajcarskoj, zatim više uzastopnih godina na Salonu umetnosti u Grand Palaisu u Parizu (Comparaison), u Muzeju fantastične umetnosti u Beču, kao i na Prvoj svetskoj izložbi fantastične umetnosti u Veneciji (Du Fantastique au Visionnaire).Zastupljen je u više od 32 knjige o umetnosti, među kojima su: Srpska enciklopedija (SANU), Istorija umetnosti Crne Gore (CANU), Srpski Who is Who, Metamorphosis (Jon Beinart), Dreamscapes I, Dreamscapes II, Metafizičko slikarstvo, Imaginaire I, Srpsko slikarstvo XX veka, Libellule Renaissance Contemporaine, Dreams & Divinities, Antologija srpskog slikarstva XX i početkom XXI veka i druge publikacije.Za svoj umetnički rad dobio je 12 nagrada, među kojima su nagrada fondacije M. C. Escher za ekslibris, nagrada za slikarstvo Zadužbine Momo Kapor, kao i Gran-pri Bijenala fantastike u Srbiji. Njegova dela nalaze se u kolekcijama Narodnog muzeja u Beogradu – Kabinet grafike, Internacionalnog muzeja fantastične umetnosti u zamku Grujer u Švajcarskoj, Narodnog muzeja u Kragujevcu, Narodnog muzeja u Užicu, zbirci Galerije nesvrstanih u Podgorici, Galeriji RTS-a u Beogradu, kao i u brojnim privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.