NavMenu

Beogradska filharmonija od Istoka do Zapada

Izvor: eKapija Utorak, 02.12.2025. 16:27
Komentari
Podeli
(Foto: 18percentgrey/shutterstock.com)
Beogradska filharmonija nastupa sa dirigentom Kirilom Karabicom, a kao solisti nastupaju perkusionisti Aleksandar Radulović i Ivan Marjanović, u petak 5. decembra (Kolarac, 20 sati). Raskošan repertoar pun ritma, kolorita i folklora publika će slušati u delima Sen-Sansa, Sežurnea, Karajeva i Hačaturijana.

Zvezde koncerta su domaće snage, perkusionistički filharmonijski duo, Aleksandar Radulović i Ivan Marjanović koji nastupaju kao solisti u delu savremenog francuskog kompozitora Emanuela Sežurnea. Koncert za marimbu, vibrafon i orkestar kombinuje elemente klasične i popularne muzike i pravi je predstavnik literature za uživanje u perkusionističkom stvaralaštvu. Atraktivnost ovog dela opredelila je Filharmoniju da pozove tinejdžere iz beogradskih gimnazija kojima će, zajedno sa perkusionističkim dvojcem, predstaviti klasičnu muziku na drugačiji način, na probi specijalno organizovanoj za njih dan uoči koncerta.


- Sežurneova ljubav prema širokom spektru ritmova, harmonije i orkestracije vidi se u ovom delu koje je veoma pitko za širu publiku. Prolazeći iz stava u stav, on prosto inspiriše soliste da daju svoj emotivni pečat. Od orijentalnih melodija i ritmova koji svakako podsećaju i na Balkan, preko jazza i valcera koji miriše na Francusku, do mešovitih latino ritmova - ovo delo u svakom trenutku čvrsto drži pažnju slušalaca. Puno bogatih melodija, emocija i naravno isticanje solističkih deonica je upravo ono što ovaj koncert čini posebnim - kaže Aleksandar Radulović.

Nastup predvodi Kiril Karabic, dirigent bogate karijere koji je sarađivao sa mnogim vodećim ansamblima širom Evrope, Azije i Severne Amerike. Program koncerta koji priprema sa Beogradskom filharmonijom naziva veoma "prijateljskim" i da će u njemu publika moći bezbrižno da uživa. Repertoar otvara Sen-Sansova uvertira "Istok – Zapad", kao simbioza zapadnih i istočnih uticaja, a drugi deo koncerta je u znaku plesnih folklornih elemenata. Dok je muzika iz baleta "Gajane" jermenskog kompozitora Arama Hačaturjana odavno pronašla svoje mesto na repertoaru zapadnih ansambala, izvođenje dela njegovog savremenika, azerbejdžanskog autora Kare Karajeva u sviti "Sedam lepotica" predstavlja pravi raritet.

Ulaznice u prodaji na filharmonijskoj blagajni kao i onlajn.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Zadužbina Ilije M. Kolarca, poznata i kao Kolarčeva zadužbina, se nalazi se na Studentskom trgu 5, u najstrožem centru Beograda. Zgradu Kolarčevog univerziteta je projektovao srpski arhitekta Petar Bajalović.

Prve ideje o građenju objekta za potrebe javnih predavanja i priredbi po programu jednog „narodnog univerziteta“ pojavile su se tokom 1928. godine, kada je raspisan konkurs za zgradu Kolarčevog narodnog univerziteta na Pozorišnom trgu. Prvu nagradu dobio je arhitekta Andrej Papkov. Međutim, budući da regulacija ovog dela Trga – između Makedonske i Francuske ulice nije bila definitivno utvrđena, investitor je odustao od građenja na ovom terenu i već 1929. doneo odluku da se objekat podigne na zadužbinskom placu na Studentskom trgu br.5.

Za novu lokaciju na Studentskom trgu nije raspisivan konkurs, već je projekat direktno naručen arhitekti Petru Bajaloviću (1876—1947), profesoru Tehničke velike škole i autoru značajnih objekata iz perioda pre Prvog svetskog rata (Paviljon u Rimu, stambena zgrada u Francuskoj br.31 itd.). Zgrada je počela da se zida 1929. godine, i to kao objekat u unutrašnjem delu parcele, u dvorištu postojećeg jednospratnog objekta na placu zadužbine Ilije Milosavljevića Kolarca. Ideja je bila da se u delu starog objekta organizuje prodaja ulaznica za priredbe. U toku 1930. godine podignuta je velika koncertna dvorana sa oko 1200 mesta, tada najveća u Beogradu. Naredne godine odlučeno je da se i prema ulici podigne novi, trospratni objekat. S obzirom da Zadužbina nije raspolagala dovoljnim materijalnim sredstvima, novi objekat sa Studentskog trga namenjen je renti, pa su u prizemlju projektovani poslovni prostori. Tu je realizovan i ulaz za deo sa garderobom u veznom traktu i koncertnu salu u pozadini. Mezanin je takođe bio namenjen izdavanju, dok su na spratovima zamišljene prostorije za čitaonicu, manje učionice i prostorije za upravu Kolarčevog narodnog univerziteta. Zgrada je završena 1932. godine. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.