NavMenu

Nemački list: Put od 177 kilometara koji je skoro udavio Crnu Goru

Izvor: Deutsche Welle Četvrtak, 12.03.2026. 16:27
Komentari
Podeli
(Foto: YouTube/Ministarstvo kapitalnih investicija/Screenshot)
Nova dionica crnogorskog auto-puta, od Bara do Boljara na granici sa Srbijom, treba da košta 694 mil EUR. Novac ide kineskoj firmi Powerchina i njenoj kćerki-firmi Stecol, piše njemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

List sagu oko tog autoputa - započet je 2014. godine - naziva primjerom kineske "diplomatije dužničke klopke".

- Nasuprot Evropskoj uniji, koja je sumnjala u isplativost zahtjevnog građevinskog poduhvata, sa mnogim mostovima i tunelima u planinskom području, Peking je još onda bio vrlo spreman da ispuni želju Podgorice - podsjeća FAZ.

Preko milijardu dolara pozajmila je kineska Exim banka, a posao je uzela državna China Road and Bridge Corporation (CRBC).

- No, prve rate kredita trebalo je vratiti prije nego što je prva dionica puta uopšte bila gotova - piše list, a građeno je uz mnogo odlaganja i rast troškova.

Mala država je, podsjeća se, upala u budžetske muke. Tako je 2020. zaduženje Crne Gore otišlo na 104 odsto BDP-a.

- Šema koja je poznata i Afrike tada je prvi put viđena u Evropi - ocjenjuje list.

Sad je sve drukčije?

Tek je dil sa evropskim i američkim bankama sveo kamate na ispod pedeset odsto prethodne sume, no otplata glavnice do danas opterećuje Podgoricu.

- Slučaj Crne Gore je plastično pokazao granice kineske moći u regionu gdje razni diplomatski uticaji i spoljna podrška igraju ključnu ulogu - piše FAZ.

Gradi se dalje, opet sa Kinezima, ali postoji ključna razlika, kaže Milan Ljiljanić, prvi čovjek državnog Monteputa - novac sada dolazi iz Evrope. EU subvencioniše gradnju sa 150 mil EUR, a Evropska banka za obnovu i razvoj daje kredit od još 200 miliona.

- Time se za 180 stepeni okrenuo stav politike EU koja je prije više od deset godina strogo odbijala gradnju tog puta od 177 kilometara - bilježi frankfurtski dnevni list.

Zašto je Brisel promijenio stav

Crna Gora je, dodaje se, danas najizgledniji kandidat za sledeću članicu EU, možda već 2028. godine.

No, u češkoj nevladinoj organizaciji Posmatrači Kine u centralnoj i istočnoj Evropi misle da blizina Podgorice članstvu u EU nije jedini razlog probuđenog interesovanja Brisela.

- Auto-put je dio većeg evropskog koridora 11 koji povezuje Bari u Italiji sa Bukureštom u Rumuniji - pišu oni.

Pride, ocjenjuju da se tako umanjuje uticaj Kine i Rusije u regionu.

List prenosi da kritičari u Crnoj Gori poduhvat posprdno zovu "put u niđe", no vlasti misle drukčije. Ljiljanić hvali poduhvat kao "jak podsticaj za razvoj severa Crne Gore".

Kinezi grade i beogradski metro

Nova dionica bi trebalo da se gradi pet godina, a onda će ostati još dvije dionice ovog puta koji na divovskim betonskim stubovima prelazi preko "zelenih dolina i planinskih padina", opisuje FAZ.

Dodaje se da nije jedinstveni slučaj da za evropske novce poslove dobijaju Kinezi, podsjećajući da je slično bilo u slučaju hrvatskog Pelješkog mosta koji je otvoren pre četiri godine. I njega je gradila kineska CRBC.

Sada ta firma nije uspela da pobedi na tenderu za nastavak gradnje u Crnoj Gori, ali ni novi graditelji, Powerchina, nisu nepoznati u regionu.

- U Srbiji i Bosni i Hercegovini taj pekinški državni koncern gradi puteve i vjetroparkove - podsjeća se.

Ista firma vodi konzorcijum koji treba da gradi beogradski metro, projekat vrijedan milijarde evra.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.